Marković: Smanjiti poreska opterećenja privredi

BANJALUKA, Kako bi se ubrzao izlazak iz krize, poreska opterećenja u RS bi trebalo smanjiti, jer bi se na taj način povećala konkurentnost domaćih preduzeća, rekao je Slobodan Marković, direktor Republičke agencije za mala i srednja preduzeća RS.
On je ocijenio da, iako RS još kaska za evropskim prosjekom po broju malih i srednjih preduzeća, dolaze bolji dani, jer je nova Strategija razvoja malih i srednjih preduzeća napravila dobar osnov za razvoj preduzetništva u RS.
Da li je Strategija razvoja MSP 2009 – 2011. MSP ispunila ciljeve?
MARKOVIĆ: Mi smo 80 odsto ciljeva ove strategije ispunili. U odnosu na region, jedini imamo zaokružene sve instrumente podrške malom i srednjem preduzetništvu i trenutno nam nedostaje samo ozbiljnija finansijska podrška. Iako smo ispunili sve uslove Evropske povelje o malim i srednjim preduzećima, i dalje nas komplikovana procedura udaljava od briselskih pretpristupnih fondova.
Koliki je prosjek MSP na 1.000 stanovnika i koliko u tom segmentu kaskamo za evropskim prosjekom?
MARKOVIĆ: RS trenutno ima 25 MSP na 1.000 stanovnika, dok je evropski prosjek 40 ovakvih preduzeća na 1.000 stanovnika. Neki dijelovi RS već bilježe evropski prosjek, poput Banjaluke, koja im 37 MSP na 1.000 stanovnika, dok u oblasti preduzetništva u odnosu na ostale dijelove RS prednjače još Prijedor i Bijeljina. Od ukupnog broja registrovanih privrednih subjekata u RS, 99,56 odsto spada u kategoriju malih i srednjih preduzeća i ona zapošljavaju 42,02 odsto ukupnog broja radnika u RS.
Kakav je trend u razvoju MSP?
MARKOVIĆ: U proteklih nekoliko godina bilježimo trend smanjenja broja srednjih preduzeća, odnosno onih koja broje od 50 do 250 radnika, na koja u ukupnom broju MSP spada nešto iznad tri odsto, a prosjek srednjih preduzeća u EU je 2,17 odsto. Na mala preduzeća do 50 zaposlenih, otpada 12,7 odsto, što je približno prosjeku EU, a ostalo su sve mikropreduzeća sa do deset zaposlenih. Kod nas je prosjek 3,5 zaposlenih u mikropreduzećima, dok je u EU prosjek 3,18, što nam govori da smo manje efikasni po zaposlenom nego što je to slučaj u zemljama EU, pogotovo ako se uzme u obzir obim finansijske realizacije po zaposlenom.
Kako se ovogodišnje povećanje poreskih obaveza odrazilo na male privrednike u RS?
MARKOVIĆ: Nije najsrećnije rješenje povećavati opterećenja privredi kako bi se postigla fiskalna stabilnost. Poreska opterećenja je trebalo smanjiti kako bi konkurentnost preduzeća bila povećana i kako bi se ubrzao izlazak iz krize. Nismo zadovoljni činjenicom da u proteklom periodu nije urađeno mnogo na smanjenju fiskalnih opterećenja. Nažalost, tokom protekle dvije godine na ovom polju izgubili smo prednost koju smo imali u odnosu na FBiH.
Koliko je sektor MSP u RS finansijski podržan?
MARKOVIĆ: Jedan od ciljeva protekle strategije razvoja malih i srednjih preduzeća bio je jačanje finansijske podrške malim i srednjim preduzećima.
Formiranjem IRB-a otvorene su opcije najpovoljnije kreditne linije za malo i srednje preduzetništvo u regionu. Ipak, trenutno nismo zadovoljni plasmanom kredita za početne poslovne aktivnosti i sada moramo mnogo raditi na propagandi i pružanju tehničke podrške onima koji razmišljaju u tom smjeru.
Između ostalog, nismo zadovoljni činjenicom da još nije urađeno ništa po pitanju osnivanja fondova rizičnog kapitala. Naime, kada neko preduzeće ima perspektivu da brzo poraste, njemu je tada potreban kapital, a on ne mora nužno biti kredit. Za sada imamo samo dva preduzeća koja su realizovala primarne emisije obveznica i na taj način uspjela da prikupe kapital na slobodnom tržištu, dok je pozitivno primjetan ovogodišnji trend da sve više preduzeća razmišlja o prikupljanju kapitala na ovaj način.
Koliko je u protekle dvije godine smanjeno vrijeme potrebno za registraciju firme?
MARKOVIĆ: Danas se u 40 odsto opština RS privredni subjekat može registrovati već za jedan dan. Procesi i postupci registracije firmi u proteklom periodu su veoma ubrzani, a mi ćemo nastaviti da intenzivno radimo kako bi se u svim opštinama moglo registrovati preduzeće za dan. Naime, jedan od naših najtežih zadataka je mijenjanje mentalnog sklopa naše administracije, koju moramo ubijediti da ona treba da bude u službi preduzetnika, a ne da je obrnuto.
Predmet preduzetništva je ušao u srednje škole, ali se postavlja pitanje da li će preduzetnički zaživjeti teorijom ili praksom?
MARKOVIĆ: Uspjeli smo uvesti preduzetništvo kao predemet u srednje škole, sa izuzetkom gimnazije i medicinske škole, a radi se na tome da se uvede i u ove škole, dok u budućnosti planiramo da ga uvedemo i u osnovne škole. Sada treba dodatno da radimo na uvođenju praktične nastave preduzetništva u školama, jer je važno da se oni koji se prepoznaju kao potencijalni preduzetnici na vrijeme usmjere, jer su to ljudi koji će u budućnosti stvarati nova radna mjesta. Nezavisne novine