BEOGRAD, Rat u Ukrajini i zatvaranje ruskog tržišta dovešće mnoge srpske firme do bankrota, smatra novinar Miša Brkić, a njegov kolega Radmilo Marković misli da će stradati i evropsko i sva ostala tržišta, kao i da će ekonomsku krizu svi podjednako osjetiti.
On je u serijalu Kvaka 23 Novinske agencije FoNet ipak naglasio da će u Srbiji, kao i uvijek, najviše stradati sirotinja i penzioneri, zato što su cijene hrane mnogo skočile još i prije rata u Ukrajini.
Marković podsjeća da je sa svjetskog tržišta sada uklonjena ogromna količina žitarica, a da će problem biti i vještačko đubrivo, pošto je Rusija njegov najveći proizvođač.
Prema njegovim riječima, možemo zbog toga očekivati da poskupi i ostala hrana, ne samo žitarice, jer je đubrivo potrebno i za kafu u Brazilu, i za industrijsko bilje potrebno za ishranu stoke, što dovodi do rasta cijena mesa mijeka.
Kako je ukazao, Narodna banka Srbije očekuje da se inflacija smiri od polovine godine, ali bi to trebalo uzeti sa rezervom, kako zbog mogućeg nastavka rata, tako i zbog činjenice da NBS ni prije rata nije tačno procijenila rast inflacije.
Kada je u pitanju NIS, kompanija u većinskom ruskom vlasništvu, kojoj bi zbog toga od 15. maja moglo biti zabranjeno da posluje ruskom naftom, on je podsjetio da 2009. nije bilo mnogo glasova koji su bili protiv prodaje NIS i da su za to u Skupštini glasali i DS i DSS i radikali.
“Ispostavilo se da je NIS postao mnogo uspešnija kompanija nego do tada, ali smo time svoju energetsku sudbinu vezali za Rusiju”, napominje Marković, ocjenjujući da tu sada nema brzog riješenja, jer “ne možeš tanker da okreneš za minut u drugom smeru”.
Po njemu, činjenica da Srbiji najveći dio gasa i nafte stiže iz Rusije ne može se promjeniti ni ove, ni sljedeće, ali ni za dvije godine.
“Postoji mogućnost da se naprave dve nuklearne elektrane u narednih deset godina, ali to je na dugačkom štapu”, ukazao je Marković.
Brkić: Srbija je u ovu krizu ušla sa inflacijom
S druge strane, Brkić smatra da bi u slučaju zabrane da NIS posluje sa EU, moglo da se desi da Gaspromnjeft, u dogovoru sa Vladom Srbije, odluči da proda tu kompaniju nekoj trećoj firmi ili državi Srbiji, kao manjinskom vlasniku.
Kako je podsjetio, u Srbiji je postojao vrlo jak ruski lobi među političarima, analitičarima, pa i novinarima, da zemlja zapravo nema alternativu i da je Rusija jedini izvor iz kojeg možemo da dobijamo i naftu i gas.
“Teza je bila da su svi drugi izvori i pravci snabdevanja nedostupni i skupi, što se pokazalo netačnim, jer su mnoge susedne države počele ozbiljnu energetsku tranziciju“, naglasio je Brkić.
Prema njegovom viđenju, države Centralne i Istočne Evrope, sada kada nastaje ova kriza, imaju probleme, ali ne tako kao Srbija, koja i u nafti i u gasu ključno zavisi od Rusije.
Brkić još navodi da je Srbija u ovu krizu ušla sa inflacijom, čiji je rast velikim dijelom uzrokovan time što je vlast prethodne dvije godine neselektvno djelila novac iz budžeta i, prema procjenama Fiskalnog savjeta, potrošila 50 odsto više nego uporedive zemlje Centralne i Istočne Evrope.
“Nastave li se ti negativni trendovi vezani za rat, iduće godine Srbija bi mogla da uđe u stagflaciju, istovremeni pad proizvodnje i rast cena, a toga se svi ekonomisti plaše”, upozorava Brkić.
Usljed krize, biće zaustavljen izvoz brojnih prehrambenih proizvoda, automobilskih guma, ženskih čarapa, garderobe, predviđa Brkić i kao moguća tržišta za izvoz voća pominje Indiju, Bliski Istok, mediteransku Afriku i Egipat, ali misli da će i to biti teško.
“Mislim da će hrana koju smo izvozili u Rusiju ostati ovde, pa njena cena može i da padne, što bi mogla da bude dobra vest za građane Srbije”, zaključio je Brkić. FoNet