BANJALUKA/ SARAJEVO , Upravni odbor Centralne banke BiH odlučio je juče da domaćim bankama smanji stopu obavezne rezerve koju moraju držati kod te finansijske institucije, za četiri procenta, čime su ojačali njihovu likvidnost.
CB BiH je saopštila da će smanjenje stope obavezne rezerve sa 18 na 14 odsto, koja odmah stupa na snagu, omogućiti dodatnu likvidnost banaka u BiH u iznosu od 727 miliona KM, iako ona, tvrde, ni sada nije ugrožena.
Bankari i ekonomisti pozdravili su potez CB BiH smatrajući da će on, pored jačanja finansijske snage banaka suočenih s određenim povlačenjem gotovine građana, uticati i na ublažavanje sve izvjesnijeg smanjenja kreditnih plasmana banaka, kao posljedice globalne finansijske krize.
“Bankama se ovim daje dodatni kiseonik i pomaže da odgovore potražnji za eurima”, kazao je Samir Lačević iz Udruženja banaka BiH.
Nekoliko najvećih banaka u BiH je prošle sedmice bilo pritisnuto zahtjevima klijenata za isplatu gotovine u evrima zbog čega je CB BiH u bila prinuđena “upumpati” na bankarsko tržište 100 miliona evra.
Ranko Labović, direktor UniCredit banke Banjaluka, kaže da će smanjenje stope obavezne rezerve pomoći bankama da na vrijeme odgovore na sve zahtjeve klijenata koji podižu novac.
“Građani su se malo potresli slušajući o svjetskoj krizi, pa žele imati oročene depozite pod kontrolom, što bankama pravi problem s ročnom usklađenosti i likvidnošću”, smatra Labović i izražava uvjerenje da će se situacija na tržištu smiriti za desetak dana.
On kaže da se ovo može smatrati i svojevrsnom državnom protivuslugom bankama za najavljeno povećanje iznosa osiguranih depozita sa predloženih 10.000 na 15.000 KM.
U Hypo Alpe Adria banci kažu da će smanjenje stope obaveznih rezervi značiti mnogo za banku, ali i za javnost kojoj se šalje poruka da je država odlučna da se posljedice svjetske finansijske krize u BiH što manje osjete.
Stevo Pucar iz Udruženja ekonomista RS – SWOT kaže da su zbog prethodne stope obaveznih rezervi od 18 odsto bankama bila “zarobljena” značajna devizna sredstva zbog čega one nisu bile kreditno aktivne koliko su mogle biti da je stopa rezervi bila niža.
“Centralna banka interveniše kako bi preduprijedila očekivano smanjenje kreditnih plasmana banaka prema preduzećima i građanima koje bi dovelo do smanjenja investicija i potrošnje, što niko ne želi”, ističe Pucar.
Ekonomista Fikret Čaušević odluku CB BiH naziva “logičnom i, nažalost, jedinom mjerom monetarne politike koju ova institucija ima na raspolaganju”. On smatra da ranija odluka o povećanju stope rezervi sa 15 na 18 posto nije ni trebalo da bude donesena, jer za to nisu bili stečeni uslovi.
“No, izvor stabilizacije tržišta jugoistočne Evrope, pa i našeg tržišta, nije samo ova mjera, nego i odluka zemalja zapadne Evrope da odobre 2.300 milijardi evra garancija za kredite banaka, a što znači i kredita banaka majki koje su dijelom prisutne i u državama regije”, naglašava Čaučević.Nezavisne novine
Manje rezerve, veća likvidnost banaka
