BANJALUKA, Cijenu globalne finansijske krize plaćaju razvijena tržišta, odnosno oni koji su imali slobodnih novčanih sredstava da kupuju različite hartije od vrijednosti. NLB Razvojna banka svom portfelju nema takvih hartija, kao ni bilo ko iz NLB grupe, kaže u intervjuu direktor NLB Razvojne banke Banja Luka, Radovan Bajić.
Kakve će posljedice finansijska kriza u svijetu ostaviti na BiH?
BAJIĆ: Očekujem indirektne posljedice krize, u smislu da će banke i svi drugi subjekti u RS teže dolaziti do slobodnih novčanih sredstava i dugoročnih izvora finansiranja, poput zaduženja kod velikih komercijalnih banaka. Nije realno očekivati da će u ovakvim uslovima doći do inflacije. Obrnuto, realno je očekivati da će doći do smanjenja cijena, jer će se, smanjenjem novčane mase, smanjiti i potražnja za nekim vrstama robe, prije svega luksuznim. Banke će, sigurno, u narednom periodu voditi restriktivnu politiku kreditiranja, a doći će do smanjenja direktnih investicija. U svakom slučaju, u NLB Razvojnoj banci i dalje ćemo primjenjivati konzervativnu politiku bankarstva, što znači da ćemo ići u sigurne plasmane. Aktuelna svjetska kriza jeste upozorenje ovdašnjim bankama da se moramo osloniti na sopstvena sredstva, kojima raspolažemo u zemlji. U ovom trenutku najbolju stabilizaciju prilika, zapravo, čini program Vlade RS i sredstva koja se komercijalnim bankama plasiraju preko Investiciono-razvojne banke RS.
Da li će rasti kamatne stope u NLB Razvojnoj banci i koliko?
BAJIĆ: Doći će do povećanja kamatnih stopa, i to je već izvjesno, a koliko će ono biti, zavisi od kretanja euribora.
Centralna banka BiH smanjila je stopu obavezne rezerve na 14 odsto, kako bi povećala likvidnost banaka. Da li očekujete još neku mjeru nadležnih institucija?
BAJIĆ: CBBH ima na raspolaganju vrlo malo instrumenata kojima može da utiče na bankarski sektor u BiH. Smanjenje obavezne rezerve jeste smanjenje obaveze komercijalnih banaka da imaju nešto manji nivo novčanih sredstava na računima kod CBBH, što automatski podrazumijeva da imaju više raspoloživih sopstvenih sredstava, prije svega za kreditiranje građana i pravnih lica. To, u svakom slučaju, znači poboljšanje uslova poslovanja komercijalnih banaka, sa stanovišta stvaranja mogućnosti za veće prihode i povećanje likvidnosti banaka. Dobro je da se Centralna banka BiH odlučila na ovaj korak, ali moram istaći da su banke u RS bile dovoljno likvidne i prije smanjenja stope obavezne rezerve. Prije bih rekao da će ta mjera imati pozitivan uticaj na smanjenje troškova komercijalnih banaka i samim tim ostaviti više prostora za uzdržavanje od povećanja kamatnih stopa. To znači i povoljnije uslove za kreditiranje stanovništva i privrednih subjekata.
Koji su najvažniji planovi NLB Razvojne banke za naredni period?
BAJIĆ: U svakoj od naših 67 poslovnih jedinica iz godine u godinu, iz mjeseca u mjesec, imamo sve savremeniju opremu i sve veću opremljenost, kvalitetnije servise i bržu uslugu. Naša ulaganja, i ranije, a i sada, dominantno idu u informacionu tehnologiju, u sisteme koji omogućavaju zaštitu svih podataka. Takođe, banka ulaže ogromna sredstva sa ciljem unapređenja bezbjednosti banke i novca, kroz uvođenje različitih mjera zaštite, blindiranih prostorija i slično.
Dobit 12,5 miliona maraka
NLB Razvojna banka u prvih devet meseci ove godine ostvarila je ukupne prihode u iznosu od 66,57 miliona maraka i ukupne rashode u iznosu od 54,06 miliona maraka. Bruto dobit u istom periodu iznosi 12,5 miliona maraka, a neto aktiva 1,265 milijardi maraka. Kreditni portfolio banke jeste 567 miliona maraka, a u odnosu na kraj prošle godine povećan je za 17 odsto. Ukupni depoziti, završno s 30. oktobra ove godine, iznosili su 1,080 milijardi maraka. Fokus