BANJALUKA, Iako se u BiH na godišnjem nivou proizvede oko 22.000 tona, maline nema dovoljno u domaćim marketima i trgovinama jer distributivni lanac gotovo da ne postoji, kao ni svijest potrošača o blagodatima konzumiranja ovog voća.
Posljednje istraživanje pokazuje kako na domaćem tržištu završi tek nešto više od jedan odsto proizvedene maline, dok sva ostala proizvodnja, vrijedna 56 miliona KM ide u izvoz. Tek male količine svježe maline ili proizvoda na njenoj bazi mogu se pronaći u oko 40 odsto marketa i 30 odsto ugostiteljskih proizvoda.
Možda to i ne treba da čudi ako se uzme podatak da je godišnja potrošnja “crvenog zlata” po glavi stanovnika tek 920 grama, dok se sa druge strane po glavi stanovnika uveze čak 53 kilograma raznog voća. Priliku u tome vidjeli su domaći proizvođači, koji su u velikim problemima zbog niske otkupne cijene koju diktira svjetsko tržište pa će u domaćem tražiti spas posla i nastavak egzistencije.
“Definitivno nismo zadovoljni otkupnom cijenom i tražimo alternativnu rutu gdje možemo plasirati svoje proizvode na domaćem tržištu i da onda to adekvatno i naplatimo. Zadovoljstvo mi je da smo u Republici Srpskoj našli partnera, a to je “Tropic”, kazao je Armin Kurbegović iz Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH.
Malinari za ovaj poduhvat podršku imaju kroz Projekat razvoja tržišne poljoprivrede (Farma 2), koji sprovodi USAID Švedska, a čiji je cilj povećanje konkurentnosti. Adrian Nil, direktor “Farma 2” projekta, kaže kako bi povećanje potrošnje maline na lokalnom domaćem tržištu pomoglo 20.000 porodica koje se bave uzgojem jagodičastog voća, a došlo bi i do povećanja otkupne cijene, te bi cijeli sektor doživio razvoj. Kazao je kako nije lako naći svježe maline u supermarketima u BiH jer ih se dosta izveze kao smrznuto voće, što ne mora biti tako.
“Naš je zadatak i cilj da promijenimo svijest potrošača i da vidimo koje su mogućnosti da dođe do veće potrošnje na domaćem tržištu. Razgovaraćemo s proizvođačima i prerađivačima o načinima kako bi se jagodičasto voće više koristilo. Smatramo da tržište za maline i jagodičasto voće u BiH može biti bolje i uspješnije raditi i zato je naša poruka da jedete više malina. Potrošači sami prave izbor za uvozno voće, ali kada bi bili svjesni da imaju mogućnost da kupuju domaće, možda bi više i kupovali”, kazao je Nil.
Podrška stiže i iz Privredne komore RS, gdje je prema riječima Dragice Ristić, direktora, veoma važno dobro plasirati ono što dolazi iz domaće proizvodnje. Aleksandra Marković iz trgovinskoh lanaca “Tropic” i “Moj market” kazala je kako domaći proizvođači, a pogotovo poljoprivrednici, imaju njihovu podršku kada je u pitanju plasman proizvoda.
“Ono što nam je bitno jeste da oni znaju da su im naša vrata otvorena. Ponosni smo na činjenicu da je malina najzastupljenija na policama ‘Tropica’ i ‘Mog marketa’. Voljni smo u saradnji s proizvođačima da podižemo svijest o upotrebi ovog voća, a stojimo i na raspolaganju i za promociju”, kazala je ona. Inače u petak je Privredna komora RS bila domaćin sastanka na temu distribucije svježe maline na domaćem tržištu, a na kojem su učestvovali svi sagovornici. Nezavisne novine