BANJALUKA – Ideja o zajedničkom tržištu, poznata kao “mali Šengen” ili pod novim nazivom “Otvoreni Balkan”, još nije dobila punu podršku u regionu, jer postoje strahovi da bi ona mogla biti zamjena za evropske integracije.
Jedan evropski diplomata s kojim smo prije nekoliko sedmica nezvanično razgovarali rekao nam je da Brisel i dalje čeka da vidi u kojem smjeru će inicijativa ići te da bi to trebalo da bude projekt koji će olakšati evropske integracije, a ne projekt za pojedine zemlje regiona.
Osim toga, kako nam je rečeno, uoči razgovora unutar same EU o budućnosti EU, u kojoj zemlje poput Austrije žele kao posmatrače da uključe i zemlje zapadnog Balkana, postoje tendencije pojedinih zemalja članica da se evropski projekat skrene s originalnih osnova ljudskih prava i temeljnih vrijednosti liberalizma na puki ekonomski objedinjeni prostor sa državama nacijama koje bi većinu stvari imale u svojim rukama.
Ipak, kako nam je rečeno u jednom nezvaničnom razgovoru, Njemačka puno nade polaže u to da će inicijativa zajedničkog tržišta biti dopuna evropskim integracijama koja će ih ubrzati. Kako saznajemo, ključan trenutak će biti 6. oktobar, za kada Slovenija kao zemlja predsjedavanja EU na Brdu kod Kranja zakazuje samit EU – zapadni Balkan. Njemačka, kako saznajemo, želi i očekuje da tada bude riješeno pitanje nostrifikacije diploma i olakšavanje zapošljavanja unutar ovih zemalja, što bi bio prvi konkretan korak ka jedinstvenom tržištu.
Jedan njemački sagovornik nam je nedavno rekao da bi Angela Merkel, odlazeća njemačka kancelarka, kao jedno od svojih nasljeđa u spoljnoj politici prije napuštanja funkcije željela konačno konkretno da pokrene inicijativu zajedničkog tržišta, u koje još treba da se uključe BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo. Bosna i Hercegovina još nije dio ove inicijative zbog unutrašnje disfunkcionalnosti, a zanimljivo je da bi jedan od glavnih zadataka novog visokog predstavnika Kristijana Šmita trebalo da bude upravo pomaganje uvođenja BiH u ovu regionalnu inicijativu.
Samoproglašeno Kosovo još nije ušlo zbog zastoja u dijalogu između Beograda i Prištine, dok Crna Gora želi da bude prva naredna članica EU te i dalje smatra da je brži put ka tom cilju da ne bude dio ove regionalne inicijative.
Nemanja Starović, državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova, očekuje da će zemlje koje su kolebljive ka ovoj inicijativi odlučiti da joj se pridruže kada vide konkretne benefite. On je takođe ustvrdio da ova inicijativa nije suprotstavljena evropskim integracijama te je naglasio da je ona rezultat domaće inicijative, iako su “Nezavisne” u više navrata ranije pisale da iza nje od početka čvrsto stoji Njemačka.
Jedan zvaničnik Regionalnog savjeta za saradnju nam je nedavno takođe ustvrdio da zemlje koje još nisu dio inicijative neće imati izbora nego da uđu kako ne bi bile ostavljene iza, jer se radi o ekonomskom projektu.
U Kancelariji EU u Sarajevu za ‘Nezavisne’ kažu da je potrebno da se cijeli region snažno posveti daljem proširivanju regionalne ekonomske integracije na temelju pravila i standarda EU, čime se, kako ističu, region i njegova privredna društva približavaju unutrašnjem tržištu EU.
“Inicijativa za uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta zapadnog Balkana, kako je to predviđeno na samitu u Sofiji u okviru Berlinskog procesa, nudi mapu puta u ovom zajedničkom nastojanju i može pomoći regionu da postane atraktivniji za investicije”, rekli su oni za “Nezavisne”.
