BANJALUKA – Slika pravosuđa koju danas možemo vidjeti u Srbiji je skoro pa katastrofalna. Imamo nešto što naši evropski partneri već poluzvanično zovu zarobljena država. Imamo gotovo potpunu blokadu institucija, tužilačku službu koja u svim društvenim debatama postaje sinonim za neispunjavanje svoje funkcije.
Rekao je to Miodrag Majić, sudija Apelacionog suda u Beogradu gostujući u podkastu „Pretres“ koji zajedno realizuju portal CAPITAL i Transparency International (TI) u BiH.
Smatra da su sudovi u Srbiji u punoj mjeri zauzdani, zarobljeni od strane najviših predstavnika političke vlasti, te da pravosuđe dozvoljava da bude u takvom vazalnom položaju prema politici.
Kazao je da je u prethodnim decenijama gotovo od samih početaka bio učesnik reformi pravosuđa koje zagovara EU.
„Najčešće sam bio neko ko je pokušavao da bude vjerni svjedok dešavanja i da to realno prenesem domaćim akterima i partnerima iz EU. Manje me je čudilo što mene i slične meni ne slušaju domaći akteri, jer se kod nas sluša onaj koji ti govori da si najljepši, najbolji i najpametniji, ali je počelo jako da me čudi što me ni evropski partneri ne slušaju“, rekao je i Majić.
Dodao je da je ta praksa postala vidljiva u izvještajima Evropske komisije.
„Mi godinama vidimo da je stanje u pravosuđu alarmantno, a onda godinama dobijamo izvještaje da se prepoznaje umjereni napredak. Kada to vidite i kada znate stanje na terenu onda vam je jasno da tu nešto ne štima“, rekao je Majić.
Ideja o stabilokratiji stekla legitimitet
Smatra da je način na koji EU i uopšte međunarodna zajednica posmatraju ovaj teren veoma problematičan pogotovo sa stanovišta vladavine prava.
Naglasio je da nema vladavine prava sa stabilokratskom ili autokratskom vlašću i da te dvije stvari apsolutno „ne mogu stajati“.
Kaže da ne tvrdi da je ključna greška EU, što se to toleriše, ali je uvjeren da je to jedan od krupnih bagova u funkcionisanju društva.
„Ako je stabilokratija naš model, na koji nas međunarodna zajednica navikava i u koji nas pomalo i gura, onda je čak i da smo mnogo spremniji za društvo podjele vlasti i slično – to nemoguć zadatak. Prvo što stabilokrate ili autokrate učine je razaranje sistema, jer nema stabilokratije sa nezavisnim pravosuđem i institucijama“, dodao je on.
Srbija u praksi pokazala kako izgleda stabilokratija
Ističe da podrška stabilokratskom režimu u Srbiji upravo pokazuje kako to izgleda u praksi.
„Institucije nikada nisu bile pretjerano jake, ali nikada nisu bile tako slabe i gotovo nepostojeće kao što je to u posljednjih 12 ili 13 godina“, rekao je Majić i napomenuo da ima mnogo primjera uticaja politike na pravosuđe u Srbiji.
Oni su, kaže, toliko očigledni da gotovo svako pojavljivanje predsjednika Republike i njegovih najbližih saradnika govori u prilog tome da oni više i ne kriju da institucije nemaju nikakav značaj.
„U vremenima krize, koje se na ovim prostorima jako lijepo permanentno dogrijavaju nema mjesta za procvat institucija i vladavinu prava. To je uvijek vrijeme za procvat autoritaraca, koncentrisane političke moći, odlučivanja jednog čovjeka ili uskog kruga ljudi oko njega“, naveo je Majić.
Naglašava da su za trenutnu situaciju u pravosuđu odgovorni i nosioci pravosudnih funkcija.
„Oni su nesporni saučesnici u toj vrsti otimanja države i to nije prejaka riječ. Sudijska uloga u društvu nije samo da presuđuje u predmetima. Ona je nešto više. Sudija je čuvar zakona i ustavnosti i po mom uvjerenju ne možeš biti sudija ako si spreman da džeparoša nemilosrdno šalješ u zatvor, a sa druge strane pogneš glavu pred svakim uzurpatorom ustava i zakona ako on dolazi iz sfere političke moći“, precizirao je Majić.
Smatra da javnost u Srbiji percipira pravosuđe onako kako je zaslužilo.
Odustati od ideje da će se putem autokratije doći do demokratije
Kaže da u Srbiji javnost uz nekoliko nezavisnih medija predstavlja „iole ozbiljniji kontrolor društvenih procesa“.
„To je još jedno svjedočanstvo gdje se mi nalazimo, ali je istovremeno i zabrinjavajuće jer nekolicina nezavisnih medija, a pogotovo istraživačkih novinara postaju sud i tužilaštvo jer oni sakupljaju dokaze, što bi trebalo da rade tužilaštva. I dobro je dok postoje, jer to daje nadu da će kada oslobodite pravosuđe makar imati materijal koji su oni prikupili“, rekao je Majić.
Dodao je da nije zagovornik uspostavljanja lustracije kao jedne od mjera za uspostavljanja nezavisnog pravosuđa jer takva vrsta masovne akcije pruža mogućnost da se pretvori u alat za osvetu protiv pojedinaca.
„Ja sam za to da se u transparentnim i potpuno javnim procesima, od kojih će neki biti i krivični, preispita vrlo jasno sa dokazima šta je ko radio i da oni ljudi koji su se ogriješili o struku za to snose posljedice“, dodao je Majić.
Kako bi se učinio prvi korak ka promjenama, Majić smatra da se svi uključeni u proces reformi trebaju prestati pretvarati da su do sada gradili neke stvarne demokratije.
„Trenutak je da priznamo da smo mi u dobroj mjeri gradili koruptivno društvo. Kada bi sada čarobnim štapićem iskorijenili korupciju iz svih pora društva ono bi vjerovatno kolaboriralo. Mora se odustati od ideje da će se putem autokratije doći do demokratije. To se nikada nije dogodilo i neće se dogoditi ni kod nas, što znači moramo se vratiti na bazične principe“, zaključio je Majić.
Cijeli razgovor pogledajte na našem YouTube kanalu ili poslušajte na SoundClaud.
CAPITAL