BEOGRAD, U Hrvatskoj je prošle godine radilo 9.722 sezonca iz Srbije. U Crnu Goru u sezoni je istovremeno bilo još više državljana Srbije. Od maja do oktobra znali su da zarade i po 8.000 evra, da se vrate kući punih džepova i odmorno sačekaju sljedeću sezonu. Ove godine mnogi od njih će morati da ostanu kod kuće ili će i do tri puta manju dnevnicu, pokušati da zarade u Srbiji.
Bar sedam, osam hiljada građana koji su prethodnih godina u sezoni išli da rade u Hrvatsku, Crnu Goru, ove godine neće moći da dobije posao “preko grane”. Sezona u susjednim zemljama na moru praktično je već počela, ali je zbog drastično manjeg broja turista, desetkovana tražnja za radnicima.
Na najvećem udaru su mlađi ljudi, starosti do 40 godina koji su u susjedstvo išli da rade za plate od 500 do preko 2.000 evra mjesečno.
A, išli su mnogi. Najtraženiji su bili kuvari, pomoćni kuvari, pomoćni radnici u kuhinji, konobari i pomoćni konobari, šankeri, barmeni, sobarice, higijeničari i recepcioneri. Najbolje su plaćeni kuvari – od 700 do 2.500 evra mesečno, a najmanje sobarice i higijeničarke – od 500 do 600 evra mjesečno. Uz sve poslove išli su i plaćeni stan, odnosno smještaj i hrana.
Onaj ko bude imao sreće posao bi mogao da nađe u Nemčakoj, Poljskoj ili Portugaliji. Veliki broj građana navikao je, međutim, da ide u susjednu Hrvatsku i Crnu Goru i zbog jezičkih barijera ne bi se usudio da po platu ide dalje.
Ovog ljeta, pod velikim je znakom pitanja da li će turističke sezone uopšte biti, i ako je bude kakva će to sve da izgleda, naročito jer stručnjaci apeluju da se ovog ljeta bez preke potrebe ne putuju u inostranstvo.
Ranka Savić, predsjednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) kaže za “Blic” kako je i dalje sve neizvjesno i sa sigurnošću se ništa ne može tvrditi jer se situacija mjenja maltene iz dana u dan, ali da je izvjesna činjenica da će veliki broj ljudi ovog ljeta ostati bez sezonskih poslova na koje su računali.
– Desetinama hiljada se meri broj ljudi koji obavlja sezonske poslove. Najviše idu u Crnu Goru, Hrvatsku i Sloveniju, turističke zemlje kojima je radna snaga u vreme sezone potrebna, a nama su najbliže. Međutim, veliki broj naših ljudi ide i u Poljsku i Češku gde obavljaju poljoprivredne poslove. Ono što je definitivno, ova sezona će dovesti do toga da će potražnja za ovakvim radnicima biti neuporedivo manja nego što je to bio slučaj prethodnih godina – objašnjava Ranka Savić.
Manjak radne snage se već sada u pojedinim zemljama osjeća za određene sezonske poslove. Gotovo sve je ponovo počelo sa radom, ali granice i dalje nisu otvorene, te je i dalje nemoguće da radnici iz Srbije odu u te zemlje.
– Baš jutros sam razgovarala sa poslodavcima u Nemačkoj, i već sada, sa popuštanjem mera, svi do jednog su rekli da imaju manjak radne snage i da im zabrana prelaska granice sprečava da dovode ljude iz Srbije. Kako će se sve ovo razvijati, videćemo, možda ja i ne budem u pravu, ako recimo za 15 dana ovo stane, pa sve bude skroz drugačije – kaže naša sagovornica.
Dodaje i da “ako turistička sezona bude iole normalna, sigurno će jedan deo naših radnika ići u okolne zemlje, ali da to apsolutno neće biti onaj broj ljudi koji je bio prethodnih godina“.
Najvažniji savjeti za siguran posao u inostranstvu
- pasoš kao lični dokument nema potrebe nikome da dajete
- ako prihvatate posao preko agencije za zapošljavanje, provjerite da li je licencirana za taj posao
- ne treba da dajete novac agenciji za posredovanje prilikom prihvatanja posla u inostranstvu, već to čini poslodavac
- najbolje bi bilo da budete u komunikaciji direktno sa poslodavcem i da se što bolje informišete o svim uslovima rada
- tražite ugovor o radu i uradite pravnu analizu preko organizacija koje se time bave jer se dešava da ugovori budu dvojezični i samim tim dvosmisleni
- ukoliko prihvatate poslove od individualnih posrednika (fizičkih lica), morate biti svesni da je to rad na crno i samim tim u inostranstvu možete biti kažnjeni za ovakav vid rada
- korisno je da imate kontakte ambasada naše zemlje u zemljama u kojima odlazite da radite, kao i kontakte nevladinih organizacija koje mogu pružiti pomoć i podršku ukoliko dođe do eksploatacije Blic
