Katastrofalna godina
Prvi problemi za bh. jagodare nastali su u mjesecu martu ove godine, kada su iznenadne snježne padavine u određenoj mjeri uništile plastenike, a situaciju su dodatno usložnili jaki vjetrovi koji su potom uslijedili.
“Nakon toga su nam stigle visoke temperature zraka, a jagoda je zbog naglog sazrijevanja doživjela šok. Sa plasteničkom se počela poklapati i vanjska jagoda, došlo je do gubljenja kvaliteta, tako da je ova godina katastrofalna za uzgajivače”, rekao je za Mustafa Mešković, uzgajivač jagoda i direktor Poljoprivredne zadruge “Prva brazda” iz Čelića, mjesta koje je nadaleko poznato po uzgoju i kvalitetu ove vrste voća.
Sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla Suad Selimović nam je kazao da će ove godine u finansijskim gubicima posebno biti proizvođači rane jagode u zaštićenom prostoru.
Loš kvalitet i niska cijena
Evidentan ovogodišnji pad prinosa pratila je i niska cijena jagode koja se po kilogramu kretala u prosjeku 1,3 konveritibilne marke, za razliku od ranijih godina kada je ona iznosila 2,2 KM.
“Sa ovakvom cijenom mi ne možemo ni troškove podmiriti. Ali, šta možemo. Život ide dalje. Ovom prilikom moram reći da svi poljoprivrednici koji žele saditi jagodu ne trebaju gubiti moral. Ovo nam treba dati snagu kako bismo krenuli u nove pobjede i kako se ne bi smanjila površina zasijana jagodom na području Čelića koji je poznat po ovoj vrsti voća”, naglasio je Mešković.
Ove godine manje količine jagode znatno lošijeg kvaliteta nego ranije s područja Tuzlanskog kantona, posebno Čelića izvezene su u Austriju, Njemačku i Rusiju po cijeni od 3,2 KM po kilogramu.
“Ove godine nismo imali značajan izvoz, tako da je naša jagoda većinom završila na lokalnom tržištu”, rekao je Selimović.
Uzgajivačima jagode dodatan problem predstavlja i nepostojanje podsticajnih mjera koje bi unaprijedile ovu kulturu.
“Federacija BiH ne podstiče uzgajivače jagoda, a od kantona imamo obećanja da bi sredstva mogli dobiti u narednom periodu. Ali, ako to bude u iznosu od 250 do 300 KM, onda mi faktički opet nećemo imati adekvatne pomoći”, zaključio je Mešković. Klix.ba