BEOGRAD, Cijene zakupa poslovnog prostora u Srbiji nikada nisu bile povoljnije.
Ponuda je bogata, a uprkos niskim cijenama većina lokala je pod katancem. U posljednjih godinu dana kirije su manje i do 50 odsto, ali ni to ne privlači zakupce. Izuzetak je samo potez od Terazija do Kalemegdana u Beogradu, gdje slobodnih lokala nema, a cijene su i dalje paprene, mjesečno između 100 i 150 evra po kvadratu. Traže se lokali i u kineskim tržnim centrima, gdje se manji prostori izdaju i za 2.000 evra mjesečno.
Sav ostali poslovni prostor u glavnom gradu, prema riječima Aleksandre Kon, suvlasnice agencije „Alka“, teško nalazi stanare bez obzira na to što ima i onih gdje kirija košta samo oko pet evra po kvadratu. Nekada atraktivni tržni centri poput „Čumića“, „Siti pasaža“, „Milenijuma“ prvo su izgubili posjetioce, a onda i zakupce.
Bez interesa
Kako kaže naša sagovornica, već četiri mjeseca u ponudi je lokal od 23 kvadrata u Birčaninovoj za 200 evra mjesečno.Godinu dana stanare traži i lokal u tržnom centru u Bloku 44 od 25 kvadrata za 250 evra. Nema interesoavanja ni za lokal od 30 kvadrata na Crvenom krstu, gdje gazda traži 200 evra mjesečno, a od marta prošle godine zakupca traži i poslovni prostor od 140 kvadrata za 1.000 evra u Makedonskoj ulici. Na Banovom brdu cijena zakupa kreće se od pet do 80 evra po kvadratu, a na Karaburmi, Mirijevu u prosjeku oko deset evra za kvadrat.
Sve veći broj vlasnika piljarnica, butika, trafika, kafića, pekara u Novom Sadu navodi da im je, zbog malog prometa, isplativo samo da „stave ključ u bravu“. Polovina poslovnog prostora u tržnim centrima „Apolo“, „Lupus“, „Dalton“ i „Pariski magazin“ i na „Spensu“ nije zakupljena. JP „Poslovni prostor“ je oglasio licitaciju za 34 poslovna prostora i dva skladišta, čija je početna cijena kvadrata u prosjeku 350 dinara. Na spisku je najjeftinija zakupnina od 2.760 dinara za lokal od 23 kvadrata u Jevrejskoj ulici, a najskuplji je prostor od 391 kvadrat na Trgu slobode, predviđen za bankarstvo, ugostiteljstvo i trgovinu – 887.179 dinara. Kineski tržni centar je pun zakupaca, dok u „Bazaru“ nema niti jednog zakupljenog lokala.
I u gradu na Nišavi je pala cijena zakupa lokala između 20 i 50 odsto. Najviše praznog poslovnog prostora ima u tržnim centrima „Kalča“ i „Podzemni prolaz“. Nisu rijetki slučajevi da vlasnici svoj poslovni prostor nude bez naknade samo da ne stoji prazan i da se izmiruju komunalije. Primjera radi, zakup lokala u tržnim centrima i u samom centru Niša staje od 15 do 40 evra po kvadratu. Samo u užem centru Niša oko 400 lokala je prazno, a Niš više nije atraktivan ni Kinezima.
Stalne promjene
Brojne trgovinske i zanatske radnje u Čačku u posljednjih nekoliko mjeseci stavile su katance na brave. Tako je, recimo, lokal na Gradskom šetalištu lani promijenio tri zakupca, koji su prodavali različitu robu, ali im nije išlo.
– Jedino što opstaje su kafići, osiguravajuća društva, prodavnice mobilnih telefona i banke – kaže Rade Simović iz agencije „Tatalović“. – Zakup lokala u centru Čačka je oko 20 evra po kvadratu. Toliku cijenu ne može da isprati nijedna druga djelatnost osim onih koje donose veliki profit, prije svega, banke. U čačanskim agencijama, ipak, vlada veliko interesovanje za kupovinu poslovnog prostora u centru grada. Cijene se kreću od 3.000 do 3.500 evra po kvadratu.
Besplatno
Cijene zakupa poslovnog prostora u Kragujevcu niže su za oko 30 odsto u odnosu na prošlu godinu, osim u ekstra zoni gdje vlasnici i dalje drže stare cijene pa se kvadrat izdaje za 30 evra mjesečno. Prema riječima Radiše Milićevića, vlasnika agencije „Milićević“, veliki je broj lokala koji mogu da se iznajme za nekoliko evra po kvadratu. Mnogi vlasnici daju prostor i besplatno uz uslov da zakupac plaća sve režijske troškove, ali i takva ponuda ima mali broj zainteresovanih. Novih zakupaca lokala u centru Subotice sve je manje, mnogi su se zbog visoke cijene zakupa iselili na periferiju, ali i pored toga kirija se ne smanjuje. Za prostor od oko 25 kvadrata mjesečno treba izdvojiti od 300 do 500 evra, u zavisnosti od atraktivnosti lokacije. Novosti