LONDON – Jedna studija je izašla sa zaključkom da ljudi treba da rade osam sati – ali nedjeljno, ne dnevno. Ova neobična konstatacija objavljena je u časopisu “Društvene nauke i medicina”, pod imenom “Kraća radna nedjelja za sve: Koliko je plaćenog rada potrebno za mentalno zdravlje i blagostanje?”.
Dok su se tokom pandemije dešavale brojne promjene, a dešavaju se i dalje, koje su poslodavce natjerale da preispitaju svoje stavove o samom radnom okruženju (mjestu), malo ko se bavio brojem radnih sati. Štaviše, zaposleni kažu da su u radu od kuće radili duže, i to tri sata dnevno u prosjeku.
Studija iz 2019. godine, dakle čak prije perioda korone, otkriva da ljudi treba da rade svega osam sati sedmično, ako žele da postignu “psihološke koristi” od rada. Ovo sasvim sigurno neće i ne može biti opšteprihvaćeno, mada postoje inicijative da radna nedjelja svakako bude kraća.
Prijedlozi su ili da se radi četiri dana u toku nedjelje, ili šest do sedam sati dnevno – pet dana sedmično. Ova zanimljiva studija svakako odlazi korak dalje: tvrdi da je osmočasovna radna nedjelja dovoljna da se postignu “dobrobiti od zaposlenja”.
Autori to objašnjavaju ovako: masovno korištenje vještačke inteligencije bi moglo da se odrazi na “značajni nedostatak plaćenog rada”. Umjesto da to dovede do gubitka posla, kažu da je moguća opcija uvođenje kraće radne nedjelje. Ipak, da li je ovoliko kratka radna nedjelja zaista smislena?
Za izradu istraživanja korišteni su podaci iz britanske longitudinalne studije, u kojoj je učestvovalo više od 80.000 ljudi. U obzir je najprije uzimano to kako su promjene vezane za broj radnih sati uticale na mentalno zdravlje ispitanika, odnosno praćeno je u kojim trenucima se ono poboljšalo.
“To je kao kada uzimate vitamin C. Svima nam treba određena doza, ali nije dobro ako pretjeramo, to ne donosi nikakve dodatne beneficije po zdravlje. Zapravo, uzimanje velikih količina može imati štetan uticaj“, kaže Daiga Kamerade, autorka studije i sociolog sa Univerziteta “Salford” u Engleskoj. Nezavisne
