ZAGREB, Jedan kilogram ulja od smilja trenutno košta vrtoglavih 1.800 evra, a kupci tog “tekućeg zlata od aromatičnog bilja” koje proizvodi u Dalmaciji čekaju u redu.Ulje proizvodi fabrika Smilje u Macurama, a u redu su od njemačkih partnera te dalmatinske fabrike u Jastrebarskom, preko Danaca, do Belgijanaca.
Potražnja je ogromna, traže ga i kozmetička i prehrambena industrija, čak i plastična hirurgija, piše zagrebački Večernji list i dodaje da su njegova ljekovita svojstva u svim krajevima svijeta na cijeni, a siromašan kraj oko Kistanja, u zaleđu Šibenika “bogomdan je raj za tu kulturu koja traži mediteransko podneblje i vapnenac”.
“Vruće je, i ljudima se ovih dana ne da u polja, ali računamo da će se do kraja sezone, koja traje još mjesec dana, ubrati i preraditi još najmanje 100 tona smilja“, kaže Milivoj Macura, vlasnik novootvorenih pogona fabrike Smilje u Macurama.
Cijena otkupa zavisi os sezone. Kilogram smilja, koji podrazumijeva nadzemni dio biljke (ubran 7,0 cm iznad tla), trenutno se plaća 22 kune (2,88 evra), dok je sezona počela sa 8,0 kuna po kilogramu. Ranijih godina se bralo nestručno, čupalo čak i s korjenom, ali berače su, tvrdi, u međuvremenu edukovali kako da beru i ne uništavaju prirodu.
Sa otprilike 100.000 sadnica posađenih na tri hektara, u trećoj se godini može ubrati već 30 tona smilja. Svaku sadnicu, Macura svojim kooperantima sufinansira sa 75 lipa, a toliko još plaćaju oni.
Jedini uslov je da mu prodaju to mirisno bilje kad dozri – i to po cijeni koja toga dana vrijedi na tržištu, objašnjava, svjestan kako je u tom poslu sve više lova u mutnom, od ilegalnih berača do konkurentskih kuća koje na “njegovom pragu” plaćaju i dvaput više nego što plaćaju kod svoje kuće.
Da bi se izbjegao taj stres, a i opasnost od nedobijanja dozvola i koncesije za njegovo branje, smilje je najbolje samostalno uzgajati. Macurinih 600.000 sadnica ove je godine u punom rodu. Jedino što u vrijeme cvjetanja treba angažovati poljare koji će ga čuvati od “dugoprstića” i redovno obilaziti.
Ozbiljan je to posao u koji je on prije desetak godina ušao kao berač. Posljednjih nekoliko godina smilje je i prerađivao u pokretnoj destileriji, da bi u maju ove godine otvorio savremeni pogon u Macurama vrijedan 2,5 miliona kuna (328 hiljada evra). Na poslovima oko smilja, prerade, berbe, otkupa, čak i zalivanja, zapošljava 26 ljudi, a tridesetak ozbiljnih kooperanata, od Pule do Metkovića, obezbjeđuje mu još milion sadnica.
Hrvatskoj, koja se može pohvaliti izuzetnim kvalitetom, zasad je najveći konkurent korzikansko i sicilijansko smilje, premda ga uzgajaju i u Albaniji i Crnoj Gori, piše Večernji.
