BANJALUKA, SARAJEVO – Lista top 10 uvoznika i izvoznika u BiH tokom 2018. godine pokazala je još jednom da je veliki broj kompanija istovremeno i najveći uvoznik i najveći izvoznik.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, među top 10 kompanija nalazi se šest koje su istovremeno najveći uvoznici i najveći izvoznici, a to su: “Optima grupa” d.о.о. Banjaluka, “ArcelorMittal Zenica” d.o.o., “Aluminij” d.d., “Global Ispat Koksna industrija” d.o.o., Društvo za dizajn, razvoj, proizvodnju i promet u automotivima “Prevent BH” d.o.o. Visoko i “Bimal” d.d.
Prema riječima ekonomskih stručnjaka, činjenica da su neki od najvećih uvoznika ujedno i najveći izvoznici potvrđuje da su preduzeća u BiH primorana da uvoze sirovine pa tek onda da gotove proizvode izvoze.
Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS – SWOT, kaže da to pokazuje da u BiH ima vrlo malo ili skoro ništa bazne industrije i da bi bh. kompanije svoje proizvode izvozile, prvo moraju da uvezu repromaterijal.
Najveći izvoznici u 2018. godini
“Moramo jačati kapacitete gdje će se proizvoditi sirovine za proizvodnju. U lancu proizvodnje trebalo bi da imamo preduzeća koja će proizvoditi bazne proizvode, koji će potom služiti kao repromaterijal drugim preduzećima, a koja će onda proizvesti gotov proizvod i kao takav izvoziti na inostrana tržišta”, objašnjava Duduković.
Dodaje da je proizvodnja nezahvalan i skup posao, te da se malo domaćih i inostranih kompanija odlučuje da ulaže u baznu industriju.
“U industriji je dug period do povrata onoga što ste uložili. Mnogo se lakše baviti trgovinom pa se domaći vlasnici kapitala rijetko odlučuju na ulaganja u baznu industriju. Industrija je veoma nezahvalna djelatnost i, prije svega, skupa djelatnost. Potrebna su velika ulaganja da bi se mogli stvoriti dovoljni kapaciteti koji bi ispoštovali potrebe drugih preduzeća”, kazao je Duduković.
Najveći uvoznici u 2018. godini
Navodi da je i sve manji broj inostranih investicija, i to zbog loše političke situacije u BiH.
“Inostrani vlasnici kapitala imaju sredstva, ali zbog političke situacije u BiH se ne odlučuju ulagati u naša preduzeća. Dapače, imamo tendenciju pada ili stagnacije inostranih investicija”, rekao je on.
Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, kaže da je stanje ovakvo jer je riječ o kompanijama koje dolaze iz prerađivačke industrije, koje uvoze veoma mnogo sirovina, rade doradu i izvoze finalni proizvod van BiH.
“Sve dok je kod takvih kompanija izvoz veći od uvoza, nije ništa sporno jer se kreira nova vrijednost”, rekao je Hadžić.
Dodaje da se dešavalo da su te firme bili veći uvoznici nego izvoznici.
“Takvo stanje ne bi bilo dobro jer bi to bio alarm da nešto nije u redu s poslovanjem tih firmi. Znalo se dešavati prethodnih godina da su kompanije uvozile znatno skuplji repromaterijal za, na primjer, proizvodnju koksa, koji je bio skuplji nego finalni proizvod. Firme koje stvaraju veći izvoz, više novca i donose u BiH”, kazao je Hadžić.
Objašnjava da ponekad te firme ne mogu ni uticati na količinu uvoza, posebno ukoliko kao repromaterijal koriste gorivo.
“Kada neka firma koristi mnogo goriva u svojoj proizvodnji, ona, nažalost, ne može ništa uraditi osim pratiti kakve su cijene na tržištu. Ako gorivo pojeftini, za istu količinu potrošenog goriva trebaće im manje novca i na taj način se može smanjiti uvoz, kada se gleda koliko je KM utrošeno za uvoz tog materijala. Takođe, ako se poveća cijena goriva na tržištu, to će značiti veći uvoz”, naveo je Hadžić. Nezavisne novine