BEOGRAD, Iako je ovih dana najavljeno da bi nova Vlada Srbije konačno mogla riješiti problem legalizacije, kamen spoticanja biće i dalje visoke naknade za uređenje zemljišta u mnogim lokalnim samoupravama.
I uz popuste od 99 i 60 odsto, većina vlasnika nelegalnih zdanja na samom kraju “obustavlja postupak” zbog cijene, koju ne mogu da plate.
Pitanje je, a u Vladi Srbije trenutno taj odgovor nije moguće dobiti – kako će država natjerati lokalne samouprave i Poresku upravu da koriguju cjenovnike. Naknada za uređenje zemljišta u isključivoj je nadležnosti opština i gradova, a poreznici imaju svoje skale pa po jednoj cijeni otkupljuju zemljište, a po drugoj prodaju iako je u oba slučaja mjerilo tržišna vrijednost zemljišta.
Naime, mnogo je divljih objekata niklo na državnom parcelama. To zemljište država je nekada ustupala seljacima na korišćenje, a oni su ga prodavali. Nijedan takav kupoprodajni ugovor nije mogao da se zaključi u sudu i posljedica je veliki broj nelegalnih zdanja. Da bi legalizacija uspjela država je dala mogućnost da se parcele kupe. Za početak zemljište za redovnu upotrebu pa tako primjera radi u selu Rakovica u opštini Voždovac poreznici kvadrat cijene oko 4.600 dinara.
Za zdanje koje u osnovi ima 120 kvadrata to znači početni trošak od gotovo 5.000 evra. A, onda u roku od pet godina treba otkupiti i preostalo zemljište za redovnu upotrebu objekta.
Kada je država otkupljivala zemljište za izgradnju obilaznice u Batajnici, kvadrat je vlasnicima plaćala 2.000 dinara. Koliko su aršini različiti najbolje govori činjenica da je Batajnica u odnosu na voždovačku Rakovicu daleko atraktivnija.
Osim otkupa zemljišta treba platiti i naknadu za uređenje. Za objekat od 120 kvadrata u trećoj beogradskoj zoni, uz sve popuste, ona košta najmanje 125.100 dinara.
Ako nije ispunjen socijalni uslov pa vlasnik za prvih 100 kvadrata ima popust od 60 odsto, a za ostatak plaća punu cijenu dolazi se do brojke od 834.000 dinara. U šestoj zoni uz sve olakšice cifra za objekat od 120 kvadrata je 42.453, a sa manjim popustom više od 283.000 dinara. Zato i ne čudi što je do sada u glavnom gradu legalizovano nešto više od deset odsto objekata uprkos pojednostavljenim procedurama i proširenom krugu zdanja koji mogu da dobiju papire.
Izmjena zakona
Prethodna Vlada Srbija usvojila je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o planiranju i izgradnji, kojim je predviđeno da se rok važenja popusta za legalizaciju bespravno sazidanih objekata produži do 30. juna 2015.
Ovaj prijedlog je nedavno povučen iz skupštinske procedure. To znači da po zakonu već mjesec dana popusti ne važe, jer je rok istekao posljednjeg dana juna.
Beograd je, međutim, još prije parlamentarnih i lokalnih izbora produžio rok važenja popusta do kraja godine. Mnoge lokalne samouprave to nisu uradile. Novosti
