SARAJEVO, BANJALUKA – Pčelari u Bosni i Hercegovini, osim problema sa slabim prinosima, veliki problem imaju i zato što na tržištu u BiH ima mnogo falsifikata, odnosno patvorenog meda.
Pčelari su na društvenim mrežama u pčelarskim grupama upozorili ovih dana da su se na tržištu širom BiH po prodavnicama, pijacama pa čak i pojedinim tržnim centrima pojavile povećane količine meda sumnjivog porijekla, koji ne ispunjava uslove za ljudsku upotrebu te kao takav samo može nanijeti štetu organizmu.
S tim u vezi, pčelari su započeli akciju informisanja bh. građana o masovnoj pojavi takozvanog patvorenog meda.
Kako se navodi na jednoj stranici na društvenim mrežama koja okuplja bh. pčelare, a koju prati više od 20.000 korisnika, ništa u ovom slučaju ne bi bilo toliko čudno da prethodna, a i ova godina nije bila toliko loša po pitanju meda da je kao takvu ne pamte čak ni najstariji pčelari, a ni nekoliko godina unazad nije bilo za pohvalu kada je u pitanju proizvodnja meda.
Iz Inspektorata RS kažu da Veterinarska inspekcija RS svake godine u okviru Plana praćenja rezidua vrši kontrole i uzorkovanje meda kod primarnih proizvođača, a u cilju otkrivanju eventualnog korištenja zabranjenih supstanci (hormona) i nedozvoljenog liječenja.
Dodaju da, kada je riječ o uvoznom medu, kontrole se vrše u vanjskotrgovinskom prometu.
“Prema podacima sektora Inspekcije za hranu o izvršenim kontrolama za prvo polugodište ove godine, preko graničnih prelaza na kojima nadzor vrši Inspekcija za hranu RS uvezeno je svega 14 pošiljki meda i drugih pčelinjih proizvoda.Sistemom procjene rizika vršeno je uzorkovanje meda za laboratorijske analize i svi uzorci su ocijenjeni kao ispravni. Međutim, moramo napomenuti da ovaj organ ne raspolaže podacima o uvozu preko graničnih prelaza u FBiH i proizvođačima sa područja FBiH, što je posebno značajno s obzirom na to da je kretanje robe između entiteta slobodno i bez administrativnih kontrola”, naveli su iz Inspektorata RS.
Ističu da je Republička inspekcija za hranu proteklih dana tragom određenih informacija ciljno uzorkovala med u maloprodaji, od tri proizvođača sa područja FBiH, gdje su prve laboratorijske analize pokazale da je u sva tri slučaja riječ o patvorenom medu.
Ističu da je monitoring meda potrebno jednoobrazno provesti na teritoriji BiH, na način da u skladu sa svojim nadležnostima isti provedu inspektorati entiteta i Brčko distrikta.
Iz Inspektorata Republike Srpske potrošačima preporučuju da med kupuju isključivo kod registrovanih proizvođača i apeluju da prijave inspekciji sve slučajeve u kojima imaju saznanja da lica prodaju med sumnjivog kvaliteta, bez deklaracija i van prodajnih mjesta.
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove “Nezavisnim” su kazali da je ova institucija 30. jula zaprimila anonimni dopis u vezi s medom koji ne odgovara propisanom kvalitetu, bez pratećih laboratorijskih nalaza.
“Inspekcijske aktivnosti po navedenom dopisu su planirane u drugoj polovini septembra i dalje. Napominjemo da je Federalna veterinarska inspekcija u ovoj godini već vršila kontrole kvaliteta meda, pri čemu je iz prometa povučeno 39 pakovanja meda, a u nadzorima su izrečene prekršajne sankcije prema Zakonu o zaštiti potrošača za prodavače meda i prema Zakonu o inspekcijama za punionicu meda”, stoji u odgovoru iz Federalne inspekcije koji potpisuje Nermin Smajlagić, glavni federalni veterinarski inspektor.
Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, za “Nezavisne novine” kaže da je med proizvod koji se u svijetu najviše patvori, falsifikuje.
“Uporno vodimo borbu protiv tog patvorenog meda. Borba je teška i duga, ima rezultata, ali je nismo do kraja doveli i zbog toga apelujemo da ljudi med nabavljaju od sigurnih, provjerenih pčelara, najbolje je direktno na pragu kod pčelara. Imamo analize, takmičenja, imamo pravilnike o kvalitetu meda, a u Federaciji je donesen i Zakon o pčelarstvu. Nažalost, meda je uvijek bilo pored puta ili na pijacama. Drago mi je što se otvorila ta tema. Što se tiče prodavnica, one su pravna lica i tu je odgovorna inspekcija”, rekao je Deljo.
Bore se, ističe, kroz javne nastupe, lobiranje.
“S inspekcijama sarađujemo jer imamo obavezu, svake godine dajemo med na analizu, ali i inspekcija je zauzeta drugim proizvodima, jer med dođe u četvrtoj-petoj kategoriji, idu prvo mlijeko, mesni proizvodi, onda druge namirnice, pa potom med”, kazao je Deljo.
Damir Barašin, predsjednik Udruženja pčelara Republike Srpske, za “Nezavisne” takođe ističe da ima dosta falsifikovanog meda.
“Značajnije inspekcijske kontrole provode se unazad nekoliko godina, a počelo se sa kontrolom kada je finansirao USAID i tad se vidjelo da je veliki broj uzoraka, mislim oko 80 odsto uzoraka meda bilo neispravno. Nisam sklon da to tako gledam, jer se i javnost plaši tim i zato što dobar dio tih uzoraka nije bio samo pravilno deklarisan. Nešto se vodilo kao livadski med, a nije bio livadski. Svakako da ima mjesta za inspekcijske kontrole”, kazao je Barašin. Nezavisne novine