SARAJEVO, Uprkos padu bruto društvenog proizvoda, velikom broju otpuštenih radnika, te povećanju siromaštva, prosječna plata u BiH u vrijeme recesije nije doživjela ozbiljniju promjenu, što ukazuje na nepouzdanu domaću statistiku, koja stvara nerealnu sliku stanja u zemlji, ocjenjuju ekonomski analitičari.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plata u BiH u novembru prošle godine iznosila je 791 KM i bila je za 1,9 odsto veća nego u istom mjesecu 2008. godine (776 KM), kada je recesija počela da zahvata zemlju.
“Iz ovog proizlazi da u ekonomskoj krizi prosječno bolje živimo nego na početku njenog izbijanja, što je apsurdno. Domaća statistika stvara lažnu predstavu i unosi zabunu”, konstatuje Duljko Hasić, ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH.
Nerealna slika, obrazlaže Hasić, stvara se time što Agencija svojim istraživanjima obuhvata samo plate zaposlenih u pravnim licima isplaćene u tekućem za prethodni mjesec.
“U ovaj obračun ne ulaze neredovna primanja zaposlenih u kompanijama, a poznato je da je takvih u prošloj godini bilo 20 do 30 odsto. Plate su u takvim subjektima umjesto dva-tri mjeseca u prošloj godini počele kasniti četiri-pet mjeseci, što očigledno ne ulazi u izračun prosjeka zarada zaposlenih. Da ne govorimo o tome da je u 2009. godini 75.000 radnika zbog recesije ostalo bez posla”, pojašnjava Hasić.
Konstatuje da je ovakva statistika nepouzdana za analize stvarnog ekonomskog stanja i donošenje strateških odluka i da očito odgovara političkim krugovima.
“Ne zaboravimo da se ovakva nerealna prosječna plata kakvu iskazuje statistika uzima kao osnov za obračun naknada u nadzornim i upravnim odborima, te za obračun ministarskih i drugih plata”, upozorava Hasić.
Agencija za statistiku BiH u svojim metodološkim objašnjenjima potvrđuje da podatke o prosječnim neto plaćama po zaposlenom iskazuje prema obavljenim isplatama u tekućem za prethodni mjesec. Podaci o platama, kako navode, prikupljaju se izvještajem koji se u pravnim licima popunjava na osnovu evidencija o platama. Podacima nisu obuhvaćeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama, kao i pripadnici odbrane. Prema podacima Agencije, u novembru 2009. u poređenju s istim periodom 2008. godine najveći rast prosječnih plata zabilježen je u sektoru snabdijevanja električnom energijom, plinom i vodom 8,1 odsto.
Hasić smatra da je to rezultat povećanja primanja u elektroprivredama, koje su u prošloj godini imale rekordan izvoz struje, a ostvarile su i zavidnu dobit.
Osim toga, plate su povećane u sektoru ostalih društvenih, socijalnih i ličnih uslužnih djelatnosti (4,6 odsto), te trgovini na veliko i malo (3,9 odsto). Istovremeno, najveći pad prosječne plate zabilježen je u poljoprivredi (8,2 odsto) i ribarstvu (5,1 odsto). U djelatnosti finansijskog posredovanja nije bilo promjena u visini prosječne plate, a na gotovo istom nivou kao godinu ranije ostale su plate u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najviše zarađuju zaposleni u oblasti finansijskog posredovanja, gdje je prosječna plata u novembru prošle godine iznosila 1.236 KM. Potom slijede zaposleni u djelatnosti snabdijevanja električnom energijom, gasom i vodom s prosječnom platom od 1.127 KM, te zaposlenici javne uprave, odbrane i obaveznog socijalnog osiguranja 1.107 KM.
Najmanju primaju zaposleni u građevinarstvu 521 KM, hotelima i restoranima 523, te u trgovini na veliko i malo 541 KM. Nezavisne novine
Lažna slika o platama u BiH
11 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
odlican tekst. to je isto kao kad gledamo zbirne pokazatelje (bilanse) na nekoj berzi, pa kazemo da su preduzeca poslovala bolje ove godine u odnosu na proslu, po zaradi-profitu, a ne uracunamo preduzeca koja su otisla u stecaj, koja su u gubitku i tako dalje.
Ovaj Hasić je i prije imao visprene komentare..
Svi znamo da su zavodi za statistiku instrument u rukama vlastodržaca da pokažu narodu kako on “statistički” dobro živi i kako vlast dobro radi…
Jedni jedu kupus, drugi meso. U prosjeku se tuce sarma
jel to nesto na moj racun 😛
🙂
Bice i sarme, kad otrese jandro (sada je suspenzija na trgovinu kupusom).
Moracemo napraviti forumsku festu, da ga ispratimo.
Devet obućara prima platu po 200 KM, a jedan političar 5.000 KM. Njih 10 u prosjeku zarađuje 680 KM 🙂 E to vam je naša statistika.
to su cudna svojstva aritmetickog, predlazem da racunaju geometrijski prosjek 😀
MAIEROV ZAKON
Ako činjenice ne potvrđuju teoriju, treba ih odbaciti.
Pouka:
Što veća teorija, to bolje.
Eksperiment se može smatrati uspešnim ako se mora odbaciti manje od 50% dobijenih merenja da bi se dobila podudarnost sa teorijom.
Citiraću jednog svog profesora (čovjek predaje statistiku) i njegove dve izjave “Statistika je tačan zbir netačnih podataka” i druga je primjer na kome nam je objasnio stvari a koji glasi “ako jednom bosom nogom stojite na santi leda a drugom na vreloj peći, statistički vi ste na vrlo ugodnoj temperaturi”
Što se vlasti tiče situacija je vrlo jasna i podsjeća me na Orvelovu “1984”.
P.S. najbolji primjer na svijetu (jedni jedu meso, a drugi kupus pod uslovom ga ga bude) a svi zajedno sarmu:-)
Ako se prikupi dovoljno podataka, može se statističkim metodama dokazati bilo šta.