BANJALUKA, Harmonizacija s direktivama EU i pojednostavljivanje procesa osnivanja privrednog društva, što bi trebalo uticati na dalje poboljšanje privrednog ambijenta u RS, neke su od najvažnijih novina Nacrta zakona o privrednim društvima, koga je nedavno usvojila Vlada Srpske, a koji bi se pred poslanicima, nakon javne rasprave, trebao naći najkasnije u julu.
Pored ovih, novine koje bi usvajanje zakona donijelo jeste i javnost poslovanja, poboljšanje korporacijskog upravljanja, jačanja prava manjinskih akcionara, preciznija reorganizaciji privrednih društava kroz promjene statusa spajanjem, pripajanjem ili podjelom i odvajanjem i promjeni pravne društva.
Prema riječima Slavice Bogdanović, pomoćnika ministra za pravne poslove u Ministarstvu privrede, pojednostavljivanje osnivanja ogleda se u odredbi, koja kaže da prilikom osnivanja privrednog društva i utvrđivanje ispunjenosti minimalnih uslova za to, kao što su prostor, oprema i kadrovi, neće biti potrebno provoditi upravni postupak i imenovati komisiju koja će to provjeravati.
– Osnivač će samo izjavom garantovati da ispunjava uslove, a kontrolu će naknadno provoditi inspekcija. Izuzetak predstavljaju samo društva koja se bave proizvodnjom, prometom i skladištenjem, odnosno onim djelatnostima koje mogu da utiču na zdravlje ljudi i okolinu – kaže Bogdanovićeva.
Nacrtom je zadržana odredba iz starog zakona o osnivačkom kapitalu, koja kaže da je za pokretanje društva za ograničenom odgovornošću potrebno dvije hiljade maraka, akcionarskog društva zatvorenog tipa 20.000 maraka, dok je za pokretanje a.d. otvorenog tipa potrebno 50.000 maraka. Ovim se ne dira u pravnu sigurnost trećih lica koja posluju s tim društvom pošto osnovni kapital i inače, ma koliki bio, nije naročita garancija za povjerioce društva. Po prvi put, Nacrt predviđa da domaća ili strana kompanija može osnovati svoj ogranak u RS, pod uslovom da svi podaci o poslovanju matične kompanije budu dostupni u Srpskoj.
Razlog zbog čega se akt zove Zakon o privrednim društvima, a ne o preduzećima kao dosada, jeste prvenstveno svjetska praksa, ali i činjenica da u pravnom smislu preduzeće nije pravni pojam i ne može biti pravni subjekt, već to može biti samo privredno društvo koje je njegov nosilac.
Za razliku od važećeg Zakona o preduzećima, ovaj zakon, čini jasno razgraničenje u postupku osnivanja otvorenih akcionarskih društva s javnim upisom akcija, s jedne strane, i zatvorenih društava, odnosno onih koja se osnivaju bez javne emisije akcija, s druge. U prvom slučaju, posebne ingerencije ima Komisija za hartije od vrijednosti zbog potrebe zaštite investitora. Kod drugih društava, osnivanje je po uprošćenoj proceduri, jer nema potrebe zaštite javnog interesa.
Sve transakcije koje uključuju smanjenje osnovnog kapitala društva koje nisu motivisane potrebom pokrivanja gubitaka društava na teret osnovnog kapitala, po zakonu se podvrgavaju prethodnoj zaštiti prava povjerilaca društva. Na ovaj način, između ostalog žele se zaštiti prava svih akcionara, a naročito manjinskih.
Direktor i UO jedno
U oblasti uređenja vlasničkih i upravljačkih funkcija u društvima kapitala, kaže se da direktor i upravni odbor nisu dva organa već jedan, u društvima s ograničenom odgovornošću i akcionarskim društvima bez javnog upisa akcija upravni odbor više nije obavezan. Nadzorni odbor je osim u djelatnostima za koje se to uredi posebnim zakonom (finansijski i javni sektor) opcioni organ, a ne obavezni, a pojačavaju se i ovlašćenja skupštine društva kapitala. Fokus
Lakše do preduzeća
