BEOGRAD, Lokalne samouprave, prema izmjenama Zakona o planiranju i izgradnji, koji je u srijedu stupio na snagu, imaju rok od 60 dana da odluče da li će i kako, u ime građana, prikupljati neophodnu dokumentaciju u postupku legalizacije. Zasada se, osim Paraćina, nijedna lokalna samouprava nije izjasnila da će to i raditi.
Kako saznajemo, u srijedu je održan sastanak predstavnika Ministarstva za prostorno planiranje, Stalne konferencije gradova i opština i Agencije za borbu protiv korupcije kako bi se usaglasila rješenja predviđena nacrtom pravilnika o legalizaciji. Ovaj pravilnik, koji će detaljno pojasniti primjenu izmjenjenog zakona, ministar Oliver Dulić trebalo bi da potpiše do kraja nedjelje.
– Izmjene Zakona o planiranju i izgradnji su odlične i osim što će legalizacija biti jeftinija predmeti će se rješavati mnogo brže i efikasnije nego što je to bilo do sada – kaže za “Novosti” Predrag Vučić, gradski sekretar za legalizaciju u Beogradu. – U glavnom gradu podnijeto je ukupno 185.000 zahtjeva za legalizaciju i do sada je pozitivno rješeno i izdate su dozvole za oko 1.000 objekata. Izmjenama zakona maksimalno je redukovana neophodna tehnička dokumentacija. A, mnogima imovinsko-pravni osnov više neće biti problem.
Susjedska prava su u postupku legalizacije eliminisana, što znači da nije bitna spratnost objekta, niti koliko je nelegalno zdanje udaljeno od međe, jer saglasnost komšija neće biti potrebna. Postoji mogućnost legalizacije stambenog zdanja izgrađenog i u industrijskim i proizvodnim zonama. Takođe, pravo na papire imaće i vlasnici bespravnih objekata koji su sazidani na zelenoj površini pod uslovom da to nije park, ili parcela predviđena za park. Da bi dobili dozvolu potrebna im je saglasnost upravljača te zelene površine, što je najčešće lokalna samouprava.
Isto tako, sada će moći uz saglasnost “Puteva Srbije” da se legalizuju i zdanja koja su bez dozvole nikla van regulacione linije u zaštitnom pojasu magistralnih i regionalnih puteva. Neće biti potrebna ni saglasnost suvlasnika na parceli gdje je sazidan bespravni objekat ako se tokom gradnje nije protivio. Priznavaće se kao riješen imovinsko-pravni osnov i ugovori o prenosu prava korišćenja na zemljištu zaključeni poslije 13. 5. 2003. godine. Kod legalizacije se neće plaćati prenamjena zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko.
Zakup dijela parcele
Ako je neko bez dozvole zidao na državnom zemljištu postoji mogućnost da dobije u zakup dio parcele pod objektom i da u roku od pet godina reguliše zakup ostalog zemljišta, koje je potrebno za redovnu upotrebu objekta. Ubuduće, zahtjevi za zakup državnog zemljišta, koje nema korisnika, podnosiće se Republičkoj direkciji za imovinu, a lokalnoj samoupravi ako je korisnik ili vlasnik zemljišta.
Planovi za rušenje
Mali je broj objekata, koji poslije ovih izmjena i dopuna zakona nema mogućnost da bude legalizovan. Rušenje je planirano za zdanja, za koja u zakonom predviđenom roku nije podnijet zahtjev za legalizaciju, a papire neće dobiti oni koji su zidali na planiranim infrastrukturnim koridorima, na klizištima, ili su im zdanja od loših materijala. Do rušenja bespravni će plaćati trostruku naknadu za korišćenje zemljišta.
Priključak za komunalije
Velika povoljnost za vlasnike bespravnih zdanja je i u tome što će im Sekretarijat za legalizaciju ubuduće izdavati potvrdu za privremene priključke na komunalnu infrastrukturu, a jedini uslov je da je objekat grubo građevinski izgrađen. Na osnovu tih potvrda komunalna preduzeća ukoliko imaju tehničkih mogućnosti mogu da priključe objekat na mrežu. Ukoliko zahtjev za legalizaciju bude odbijen, objekat će biti isključen sa komunalne mreže. Novosti