BEOGRAD, U Srbiju je, za prva tri mjeseca ove godine, pristiglo svega 180 miliona evra stranih investicija.
Istovremeno je iz zemlje iznijeto 372 milona evra. Mada je priliv pao za čak 40 odsto u odnosu na isti period prošle godine, Božidar Laganin, direktor Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza, vjeruje da nema razloga za pesimizam. Svoj stav, kaže, zasniva na prisutnom interesovanju investitora.
– Imamo u najavi tri velika projekta, a investitori dolaze iz vodećih svjetskih industrija – ističe za “Novosti” Laganin. – Pregovori su u odmakloj fazi, što je još jedan motiv da odgovorni za krojenje ekonomske politike ulože dodatni napor i što prije oforme institucije koje bi omogućile da se ova ulaganja i ostvare.
* O kojim investitorima je riječ?
– Nažalost, u obavezi smo čuvanja poslovne tajne i ne možemo u fazi pregovora da objavljujemo imena ulagača.
* Da li je tajna i iz kojih sektora su investitori?
– Zasad mogu samo da kažem da su sav naš napor da se automobilska industrija učini atraktivnom, prepoznale vodeće kompanije iz ovog sektora. Sa njima veoma dobro komuniciramo i sarađujemo. Srbija trenutno u ovom intenzivnom sektoru ima 120 kompanija koje ostvaruju godišnji obrt od milijardu evra. Važno je i što taj sektor ostvaruje dobre rezultate u izvozu, jer je Srbija idealna proizvodna destinacija za izvozno orijentisane kompanije.
* Kakvu će, onda, poruku poslati odustajanje “Danijelija” od gradnje čeličane u Šapcu?
– Prije svega, mislim da za realizaciju “Danijelijevog” projekta u Šapcu još ima šanse, a eventualno odustajanje svakako ne bi bila dobra poruka drugima.
* Da li vam se javljaju investitori koji trenutno posluju u Srbiji?
– SIEPA svakako nastavlja stalno da komunicira sa investitorom. Mi smo mu prva adresa za “probleme”. Institucionalno sarađujemo i sa Savjetom stranih investitora i Američkom privrednom komorom. Suština je da je sve ono što je dobro za stranog investitora, dobro i za domaćeg. Zato se trudimo da kanališemo glas ulagača ka nadležnim institucijama. Jer za jednu državu ne postoji bolja preporuka od zadovoljnog investitora.
* Na šta se najviše žale?
– U proteklom periodu već su se iskristalisale zamjerke. One se često odnose na rješenja iz radnog prava. Strani investitori zahtjevaju fleksibilniji Zakon o radu. Smeta im i prevelika birokratija na raznim nivoima. Potrebno je smanjenje broja dana i broja procedura za dobijanje raznih dozvola i saglasnosti. Međutim, postoje opštine koje su planskim dokumentima pokrile industrijske zone sa koje postoji interesovanje investitora. Osnovni preduslovi su da se dozvola za gradnju dobije za kratak rok.
* Koliko je kompanija iskoristilo subvencije za nove investicije?
– Do sada je, u okviru programa finansijske podrške za investitore, ukupno 226 kompanija dobilo besprovratna sredstva u vrijednosti od 223,3 miliona evra, za otvaranje 40.088 novih radnih mjesta. Riječ je o ukupnim ulaganjima od gotovo 1,3 milijarde evra. Date subvencije se u budžet vraćaju, u prosjeku, za oko 17 mjeseci.
Stranci i kurs
* Kakve su reakcije investitora na nestabilnost kursa?
– Veći poremećaji kursa svakako ne idu u prilog ni investitorima – navodi Laganin. – Čak i izvoznici od jačeg pada dinara imaju samo kratkotrajnu korist. I oni više vole stabilan kurs kako bi mogli da planiraju poslovanje bar na srednji rok. Novosti
