BANJALUKA, Sudeći prema obimu proizvodnje za prvih devet mjeseci ove godine, preduzeće “Živanić DS” d.o.o. iz Prnjavora nije osjetilo značajnije posljedice ekonomske krize u BiH.
Ovo preduzeće, koje je prethodnih godina prosječno proizvodilo oko pet hiljada tona utovljenih pilića, ove godine je čak uspjelo povećati narudžbe.
Međutim, ono na šta se kriza zaista odrazila jeste mogućnost naplate potraživanja od kupaca.
Kako tvrdi vlasnik ovoga preduzeća, Desimir Živanić, usljed krize banke su postavile rigoroznije kriterijume odobravanja kredita, što je uticalo na likvidnost velikih trgovinskih lanaca, koji su i najzaduženiji kod banaka.
– Oni su zatim nelikvidnost prenijeli na svoje dobavljače, dok se to na kraju nije odrazilo na primarne proizvođače, koji ne mogu da naplate isporučenu robu. Pored toga, na poslovanje značajno utiče i uvoz jeftinih prizvoda, i to onih koji takvu cijenu imaju upravo zato što se ne mogu prodati nigdje drugo osim u BiH – smatra Živanić.
S druge strane, iako je formalno ukinuta carinska barijera za izvoz u zemlje CEFTA, u većinu zemalja je iz BiH i dalje teško ili čak nemoguće izvoziti proizvode.
– Da biste izvezli pileće meso u Hrvatsku, potrebno je da posjedujete sertifikat koje dodjeljuje nadležna komisija ove zemlje, a koja dolazi kod nas i pregleda svaki segment poslovanja. Još niko iz naše zemlje nije zadovoljio njihove kriterijume. U Srbiju je nešto lakše izvoziti, ali i oni imaju kontrolu kvaliteta, koja nas košta 1.100 evra po kamionu i još uz to zadržavaju robu u cariskom skladištu i duže od sedam dana – pojasnio je Živanić.
Prema njegovim riječima, ovi troškovi dodatno opterećuju cijenu proizvoda i umanjuju konkurentnost na tržištu Srbije. Takođe, zadržavanje proizvoda u cariskom skladištu duže od pet dana, koliko je maksimalan rok njenog trajanja, sprečava izvoz svježe piletine.
– Za probleme prilikom izvoza kriva je dijelom i neadekvatna opremljenost Kancelarije za veterinarstvo i Agencije za bezbjednost hrane, koje nikako da dobiju prolaznu ocjenu Evropske unije – smatra Živanić.
On napominje da država svim raspoloživim sredstvima mora podsticati kvalitet i kvantitet domaće proizvodnje, a naročito proizvodnje hrane.
– I zemlje EU i zemlje potpisnice Sporazuma CEFTA imaju izdvajanja i do 40 odsto budžeta u poljoprivredu. Sadašnjih šest odsto iz budžeta RS ne uliva nadu u preživljavanje ove krize – kaže Živanić.
Uvoz jeftinog mesa, sumljivog kvaliteta, u BiH pokrenuo je niz pozitivnih aktivnosti u proizvodnji ovog preduzeća. Jedan od rezultata jeste i dobijanje sertifikata ISO 9001:2008, ove godine. Fokus
Kvalitetom protiv krize
