BEOGRAD, Tržište nekretnina u Srbiji je gotovo zamrlo. Ponuda stanova je sve bogatija, ali kupaca – nema. Prije tri godine u glavnom gradu je između 150 i 200 nekretnina mjesečno mijenjalo vlasnike. Danas se u odnosu na te brojke kupoprodaja svela na svega petinu, odnosno, proda se u glavnom gradu Srbije 30 do 40 nekretnina i to, kako kažu u agencijama za promet nekretnina, na „mišiće“.
Jeftiniji luksuz
Ove godine je u Beogradu izdato samo 40 građevinskih dozvola. U posljednjih mjesec dana u glavnom gradu kvadrati su pojeftinili za još tri do pet odsto. Povoljnije cijene nisu vidne u oglasima, ali se postižu u dogovoru kupca i prodavca prilikom, sada rijetkih, kupoprodaja.
– Potražnja je svakim danom sve manja – ističe Milan Simonović iz agencije „Menadžer“. – Prvo je mjerama Narodne banke Srbije povećano učešće za kredit što se i te kako negativno odrazilo na potražnju. Takođe, sve više se u javnosti govori o krizi koja potresa Ameriku i Evropu i to negativno utiče na tržište nekretnina. Naime, malo je onih koji se sada usuđuju da putem zajma dođu do krova nad glavom. U ponudi je sve više stanova i to za svačiji džep i ukus. Prodavci računaju da će prodajom kvadrata na boljim lokacijama obezbijediti krov nad glavom na lošijoj lokaciji u manjem stanu, a ostaće im i razlika u novcu za preživljavanje.
U odnosu na period prije tri godine kada su cijene nekretnina bile nerealno visoke, danas su kvadrati jeftiniji za 30 do 40 odsto, a na nekim lokacijama i više.
– Novi Beograd je najbolji primjer – ističe Simonović. – U tom dijelu gradu ranije nije mogao da se nađe kvadrat za manje od 1.800, a za one luksuzne stanove za manje od 3.200 evra. Danas se stanovi nude za 1.200 do najviše 2.200 evra za luksuzne nekretnine. Kvadrati u centru Beograda, na Vračaru i Dedinju najmanje su tada poskupjeli, ali zato im sada i najmanje pada cijena. Ono što je sigurno u narednom periodu ne očekujemo jeste da će doći do bilo kakvog poskupljenja kvadrata u svim dijelovima Beograda.
Desetkovano
I u Novom Sadu padaju cijene kvadrata, ali ni to ne može da „popravi“ situaciju. Investitori se žale da je i prije donošenja odluke o povećanju učešća bilo manje onih koji su stanove kupovali zadužujući se kod banaka, a otkako je uvedeno, sve je manje onih koji se odlučuju na takav način kupovine.
Od početka godine je u Novom Sadu izdato desetak građevinskih dozvola za visokogradnju, što je mnogo manje u odnosu na prije pet-šest godina, kada se toliko dozvola izdavalo za nedjelju dana.
Do prije dvije godine cijena kvadrata, recimo na Bulevaru oslobođenja je bila i do 2.000 evra, a sada se može naći i za 1.200 evra. I pored toga, kupaca je manje.
I dalje su najtraženiji jednoiposobni i dvosobni stanovi do 50 kvadrata. Arsenije Pejić, direktor „Erker inženjeringa“, jedne od najznačajnijih građevinskih firmi, kaže da im se posljednjih šest mjeseci nije obratio nijedan kupac sa kreditom za kupovinu stana.
– U stanogradnji je stagnacija – kaže Pejić, – Ima puno neprodatih stanova, i to će sigurno uticati da cijene kvadrata budu manje. – Ima mnogo preprodaje i to će loše uticati. Ima puno mladih koji žele da se osamostale i kupe sebi stan, a većini je kredit jedini način da dođu do toga.
Teško u Nišu
Iako je cijena niža nego ikada, sa prodajom stanova u Nišu ide veoma teško, pa je ponuda neuporedivo veća od tražnje. Kvadrat stana u izgradnji na periferiji grada, na primjer u Somborskoj ulici, gdje je trenutno jedno od najvećih gradilišta, staje 550, a izgrađenog stana 750 evra. U centru grada na Nišavi cijene su veće i kreću se od 900 do 1.200 evra u zavisnosti od lokacije. Stariji stanovi jeftiniji su oko 10 do 15 odsto. Prema riječima preduzetnika Ivana Đorđevića, vlasnika GZP „Đorđević“, najviše se traže manji stanovi površine oko četrdesetak kvadrata. Novosti