– Građani BiH koji imaju novac uglavnom kupuju nekretnine kako bi ga sačuvali od inflacije
– Ulaganje u akcije mnogo rizičnije
BANJALUKA – Kupovina nekretnina najpraktičniji je način da se ušteđevina ili kapital sačuva od inflacije. Pored nekretnina, i zlato je uvijek dobra opcija, ali ono nosi i određene rizike, pokazala je analiza portala CAPITAL.
Zbog inflacije danas je za 100 marku danas možete kupiti manje nego što ste za isti iznos mogli kupiti početkom godine. Drugim riječima, inflacija je smanjila vrijednost valute tokom vremena.
Inflacija iz mjeseca u mjesec obara rekorde, a prema posljednjim podacima Zavoda za statistiuku RS u julu je iznosila 15,4 odsto.
U takvim uslovima, oni koji imaju ušteđevinu traže mogućnost da sačuvaju vrijednost novca, a stručnjaci poručuju da postoje razni načini da se to postigne, ali upozoravaju da su neke opcije manje sigurnije od drugih.
Nekretnine čuvaju novac od rastuće inflacije
Dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Milenko Krajišnik za CAPITAL kaže da bi bilo najbolje da se novac ulaže u investicije za koje postoji opravdanost, odnosno da se proizvodi određena roba ili pružaju usluge za koje postoji potražnja na tržištu.
Time bi se, objašnjava, kroz porast cijena proizvoda koji se plasiraju na tržište, anulirao negativan efekat inflacije.
Ukoliko se, ipak, oni koji imaju novac, ne odluče zabavljenje biznisom, Krajišnik kaže da su nekretnine relativno najjednostavniji način da se sačuva vrijednost novca.
„Nekretnine mogu sačuvati vrijednost novca, jer inflacija ne može uništiti vrijednost nekretnina. Njihova cijena raste i ona se nikada neće vratiti nazad. Isto tako, ako te nekretnine možete rentirati ili koristiti da vam donose određen prihod, onda je to dobar plasman“ rekao je Krajišnik.
Najgore je ulagati u ono što ne razumijete
Branko Kecman kaže da je najbitnije da se ulaže u ono u šta se pojedinac razumije ili da se angažujeu stručnjaci za određene investicije.
„Najgora je stvar ulagati u ono što ne razumijete, a pogotovo da se ponašate po sistemu ’krda’ i ’kupujem ono što raste’. Nedavna korekcija cijena kriptovaluta je pokazala da onog trenutka kada se u kupovinu uključe oni koji apsolutno ne razumiju o čemu se radi, trend se okreće i dolazi do pada cijena“, objasnio je Kecman.
Dodaje da postoje i druge opcije za ulaganje, ali da su one pod znakom pitanja. Jedna od njih je ulaganje u druge valute.
„Nalazimo se u uslovima globalne inflacije. Trenutno inflacija ne napada samo domaću valutu, već i velike svjetske valute, tako da ono što smo nekada, na primjer, čuvali u njemačkim markama sada ne dolazi u obzir, jer se obezvrijeđuje dolar i evro“, naveo je Krajišnik.
Ulaganje u zlato na duge staze se uvijek isplati
I ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da su nekretnine uvijek dobro ulaganje, ali da je tu problem što se uloženi novac ne može brzo vratiti.
„Nekretnine su uvijek dobro ulaganje, jer će im vrijednost rasti ako su na atraktivnim lokacijama. Problem je kada jednom uložite u nekretnine, ne možete vrlo brzo vratiti taj novac, jer nije lako preko noći prodati nekretninu po dobroj cijeni“, objasnio je Gavran.
Ističe da je uvijek preporučljivo i dugoročno ulaganje u plemenite metale, poput zlata. Vrijednost zlata se, kaže, može promjeniti, ali dugoročno je vrlo izvjesno da će oni koju u njega ulažu biti na dobitku. Međutim, u BiH ni to nije jednostavno.
„Problem je što u BIH ne postoji sistem, koji omogućava da se kupuju zlatne poluge, a što je oguće u najvećem dijelu svijeta. Jedino ulaganje u zlato kod nas je moguće kroz zlatni nakit i zlatnike, što nije praktično“ objasnio je Gavran.
Kada je riječ o akcijama preduzeća, Gavran kaže da je tu rizik mnogo veći, a da bi prema trenutnom stanju, jedna od mogućnosti mogla biti ulaganje u energetske kompanije.
„Situacija je krizna u mnogim ekonomijama, pa čak su i velike svjetske kompanije u rizicima da im vrijednost padne, tako da je vrlo teško reći koje bi akcije mogle biti sigurne i stabilne. Za pojedine energetske kompanije bi se uslovno moglo reći da bi bile dobra prilika za ulaganje, jer vidimo da cijene energenata dugoročno rastu“, rekao je Gavran.
Međutim, naglasio je da i tu postoje rizici, a što se najbolje vidi na primjeru ruskog „Gasporma“ koji je do samo prije nekoliko mjeseci važio za stabilnu i jaku kompaniju.
„Prije uvođenja sankcija bilo je preporučljivo ulaganje u „Gasprom“ kao stabilnu i jaku kompaniju, ali vidimo šta se preko noći može dogoditi, kada su u pitanju neke blokade sankcije“, naveo je Gavran i dodao da štednja u bankama danas gubi smisao, osim u smislu garancije da vam novac niko ne može ukrasti.
Takođe, ističe i da za većinu građana BiH nema nedoumica oko ulaganja, samim tim što nemaju viška novca.
„I oni koji su ranije imali neku ušteđevinu, zbog rasta troškova života taj novac koriste za izmirivanje životnih potreba. To je najčešći slučaj“, naglasio je Gavran.
Čavalić: U inflaciji treba „bježati od novca“
Ekonomista Admir Čavalić poručuje da u inflaciji generalno treba „bježati od novca“ te da je za građane BIH kupovina nekretnine najjednostavniji i najčešći način da sačuvaju vrijednost ušteđenog novca.
„Vrijednost nekretnina se ne smanjuje i zato postoji nekoliko razloga. Prvo dijaspora konstantno diže cijena nekretnina u BIH. S druge strane, navikli smo da posjedujemo nekretnine koje ćemo iznajmljivati. Veći broj građana posjeduje nekretnine u poređenju sa ljudima koji su samo korisnici kroz iznajmljivanje. Zato vrijednost nekretnina raste, jer ljudi žele da posjeduju nekretninu čak i kada to prevazilazi njihove prihode, kazao je on i dodao da zbog svega toga ne vjeruje da će doći do „pucanja“ tržišta nekrtnina.
Dodaje da postoje i druge mogućnosti za ulaganje novca, ali da su one u slučaju BIH komplikovane ili nemoguće.
„Kada su u pitanju obveznice, kod nas se govori o tome kao da smo toliko integrisani u globalna tržišta kapitala da možemo tako lako baratati akcijama i hartijama od vrijednosti. Generalno kada govorimo o toj temi mogućnosti za građane BiH su vrlo limitirane, tehnički je vrlo teško doći do evropskih berzi, tako da smo fokusirani na domaće berze, koje su skromne kada je u pitanju trgovanje ili obrt. Trenutno nemamo tu puno opcija“, kazao je Čavalić.
Dodaje da je i zlato teško kupovati kao investiciju, navodeći da se ono može kupiti u nakitu, ali da je teško na taj način štedjeti. Slična je situacija, kaže, i po pitanju kripto valuta.
Da su nekretnine osnovni način na koji građani pokušavaju sačuvati ušteđevinu potvrđuje i direktor agencije za nekretnine “Remax” Dragan Milanović.
„To je najsigurnij način da sačuvate vrijednost novca, kada imate neuređeno finansijsko tržište i slabu privrednu aktivnost. U razvijenim zemljama ljudi ulažu u hartije od vrijednosti ili pokreću biznise. Pošto je kod nas opstanak biznisa dosta neizvjestan, ljudi koji imaju novac odlučuju da kupuju nekretnine. To omogućava prihod po dva osnova, kroz novu prodaju ili rentanjem“ kazao je Milanović.
Kada je u pitanju Banjaluka Milanović kaže, da je struktura kupaca takva, da je pola iz grada na Vrbasu, a ostatak iz okolnih lokalnih zajednica iz cijele RS te dijaspore.
„Značajno je da je dijaspora promjenila navike. Ranije su oni koji su živjeli u inostranstvu gradili kuće u mjestima iz kojih dolaze, a sada mlađe generacije radije kupuju stanove koji imaju manje troškove održavanja“, naveo je on.
Direktor brokerske kuće „Advantis broker“ Branko Kecman naglašava da je u ovom momentu samo jedno sigurno, a to je da je pogrešno držati novac bez bilo kakvog ulaganja.
„Bilo kakav prinos koji ostvarite ide vam u korist jer ste „pobjedili“ inflaciju ili ste umanjili njen negativan uticaj“, rekao je Kecman.
CAPITAL: VESNA POPOVIĆ