MEKSIKO SITI, Grupa 20 najrazvijenijih zemalja svijeta i privreda u naglom usponu (G20) razgovarala je o rješenjima za neumornu dužničku krizu u Evropi.
Ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz zemalja G20 otpočeli su juče dvodnevni sastanak u Meksiku, sa ciljem ublažavanja strahova u vezi sa prijetnjama globalnom privrednom rastu.
Epicentar krize ponovo se vratio u Grčku, koja još nije postigla dogovor sa kreditorima o mjerama štednje, neophodnim za oslobađanje tranše pomoći, bez koje bi Atina već sredinom ovog mjeseca mogla da bankrotira, u vrijeme kada je Španija pod pritiskom da zatraži paket pomoći.
Dok Evropa pokušava da uvjeri svijet da rješava dužničku krizu, iz SAD se ne očekuju pojašnjenja o tome kako planiraju da riješe problem “fiskalne litice”, kombinacije budžetske štednje i rasta poreza, koja će stupiti na snagu u januaru, ako Bijela kuća i Kongres ne postignu dogovor do kraja godine.
Iako je fiskalna situacija u SAD razlog za zabrinutost, zvaničnici ne očekuju napredak po tom pitanju prije okončanja predsjedničkih izbora, koji će se održati u utorak.
“Sastanak G20 dolazi u vrijeme zabrinutosti oko nekoliko stavki u različitim dijelovima svijeta. Postoje strahovi oko takozvane fiskalne litice u SAD”, rekao je ministar finansija Meksika Hose Antonio Meade, dodajući da su američki zvaničnici izrazili uvjerenost da će biti postignut kompromis.
Zvaničnik jedne od evropskih centralnih banaka, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da je fiskalna litica u SAD jedan od “nekoliko rizika” koji prijete globalnoj ekonomskoj prognozi, zajedno sa budžetskim izazovima u Japanu i privrednim usporavanjem Kine.
“Evropa je jedan od mnogo faktora. Ne očekujem da će se razgovarati samo o evrozoni”, rekao je on za AFP.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je, nakon junskog samita G20, snizio prognozu ovogodišnjeg globalnog privrednog rasta na 3,3 odsto, nezaposlenost u evrozoni skočila je na rekordnih 11,6 odsto, a ekonomski rast usporio je u privredama u usponu.
Iako se evrozona približila bankarskoj uniji i aktivirala novi antikrizni fond, problemi u Grčkoj vratili su se da progone monetarnu uniju, dvije godine nakon što je Atina primila prvi paket finansijske pomoći.
Premijer Grčke Antonis Samaras upozorio je juče da bi Atina mogla biti primorana da izađe iz evrozone ako grčki parlament ne odobri novu rundu mjera štednje, potrebnih za isplatu sljedeće tranše pomoći.
“Moramo da spasimo zemlju katastrofe… Ako ne uspijemo da ostanemo u evrozoni, ništa neće imati smisla”, naveo je on.
Grčka sa jedne strane i MMF, Evropska komisija i Evropska centralna banka sa druge već nedjeljama ne ostvaruju napredak u pregovorima o reviziji uslova isplate međunarodne pomoći, budući da zvanična Atina nije do kraja ostvarila ciljeve koji je trebalo da budu ostvareni da bi bila isplaćena sljedeća tranša pomoći.
MMF navodi da su pregovori zapeli oko uslova finansiranja Grčke, koja traži da joj rok za ispunjenje fiskalnih ciljeva bude produžen za dvije godine, čime bi dobila više prostora da podstakne privredni rast nakon što je program oštrih mjera štednje gurnuo njenu privredu u dublju recesiju nego što su kreditori očekivali. Tanjug