NIKOZIJA, Iako je Kipar dugo odoljevao ekonomskoj krizi, bilo je neminovno da će se ona u jednom trenutku preliti i na to ostrvo. Glavni krivac, prema tvrdnjama stručnjaka, jeste turizam, koji sa drugim uslužnim djelatnostima čini čak tri četvrtine BDP-a.
Ekonomija Kipra uglavnom se zasniva na turizmu i drugim uslužnim djelatnostima, a ljudi se, radi štednje, najlakše odriču putovanja, pa je tako kriza vremenom stigla i na to ostrvo.
Kiprani su, međutim, uz Portugalce, Norvežane i Šveđane, rijetki optimisti u Evropskoj uniji. U nedavnoj anketi jedino su stanovnici te četiri zemlje rekli da će 2010. godina biti bolja nego prethodne.
Ostrvo u Mediteranu sa 340 sunčanih dana mnogi stranci biraju kao mjesto za odmor, a britanskim penzionerima je, zbog manjih troškova života i bolje klime, omiljeno i kao mjesto za život.
Od uslužnih djelatnosti zemlja ostvaruje čak tri četvrtine bruto domaćeg proizvoda.
Prošle godine broj turista bio je za deset odsto manji od uobičajenog i Kipar se u jednom trenutku našao u recesiji.
Nikad nije bilo teže naći posao, a manjak u budžetu skočio je na 5,4 odsto. Država razmatra da ga smanji povećanjem poreza i smanjenjem plata u javnom sektoru.
Jedna prodavačica u Nikoziji kaže da se sve promjenilo. Prema njenim riječima sve je poskupilo, ljudi se ne usuđuju da troše previše novca, a kad kupuju, biraju jeftinije stvari, a otvoreno je mnogo prodavnica sa kineskom robom.
Promet na tržištu nekretnina je prepolovljen, jer malo kome na pamet padaju tako krupna ulaganja.
To je izazvalo pad cijena nekretnina. Neke građevinske kompanije ih rasprodaju tek da povrate uloženi kapital.
Direktor prodaje u građevinskoj kompaniji “Braća Jakovu” Andros Androniku kaže da su cijene u jednom trenutku poslije ulaska u Evropsku uniju postale nerealno visoke.
“Došlo je do vještačkog rasta cijena, rekao bih da je bilo i pohlepe među trgovcima nekretninama”, ocjenjuje Androniku.
Sjeverni dio ostrva koji se, poslije turske okupacije prije 36 godina, jednostrano proglasio za Tursku republiku sjeverni Kipar, ekonomski je u zaostatku za južnim dijelom naseljenim Grcima koji je u Evropskoj uniji.
Stranci se ustežu da ulažu u nepriznatu zemlju, pre svega zbog nesređenih imovinskih pitanja. Zato su kiparski Turci većinom za ujedinjenje ostrva.
Obnovljeni pregovori o ujedinjenju ušli su u treću godinu, ali, iako se lideri dvije kiparske zajednice sastaju gotovo jednom nedjeljno ni na čijoj zemlji pod kontrolom Ujedinjenih nacija, cilj nije ništa bliži.
Pitanja upravljanja mogućom zajedničkom državom, prava raseljinih lica i prisustvo 30.000 turskih vojnika, još su nepremostiva. RTS