BEOGRAD, Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Milko Štimac ocjenio je da je kriza na srpskom tržištu kapitala uglavnom izazvana zastojem reformi u toj oblasti.
“Svjetska finansijska kriza je indirektno uticala na tržište kapitala u Srbiji, ali glavni razlog što je to tržište u padu je izostanak neophodnih reformi, prije svega u regulatornom okviru”, rekao je Štimac na konferenciji za novinare.
On je istakao da tržište kapitala u Srbiji nije u tolikoj mjeri uključeno u svjetsku ekonomiju da bi finanasijska kriza na inostranim tržištima imala značajniji uticaj na događanja u Srbiji.
Finansijski sektor u Srbiji je stabilan, prema njegovim riječima, zahvaljujući strogoj kontroli nadležnih institucija.
Predsjednik Društva za upravljanje investicionim fondovima Fima invest Milan Marković je rekao da su dobro radili svi investicioni fondovi koji posluju u Srbiji.
“Manji pad investicionih jednica fondova od pada berzanskih indeksa pokazuje da su fondovi dobro procjenjivali u koje hartije od vrijednosti treba da investiraju novac ulagača”, ukazao je on i dodao da je su sada akcije srpskih firmi potcjenjene.
Zamjenik predsjednika Izvršnog odbora Rajfajzen banke Zoran Petrović je predložio izmjenu poreskih propisa, kako bi se podstakao razvoj tržišta hartija od vrijednosti. Dobar podsticaj bio bi, kako je rekao, ukidanje poreza na kapitalnu dobit.
“Srbija još nema dobar pravni okvir za trižište kapitale, ali to nije jedini preduslov za razvoj tog trižišta”, istakla je rukovodilac USAID-ovog Programa podrške ekonomskom razvoju Srbije (SEGA) Rosa Chiappe.
Ona je naglasila da Vlada Srbije treba da “funkcionalno i na drugi način” omogući nezavisnost Komisije za hartije od vrijednosti.
Štimac je najavio da će u prvom kvartalu iduće godine, poslije usvajanja zakona koji će regulisati imovinu lokalnih samouprava i javni dug, biti obezbjedjeni uslovi za emitovanje prvih municipalnih obveznica, odnosno hartija od vrijednosti koje će izdavati opštine i gradovi.
“Ponude za preuzimanje firmi u Srbiji trenutno daju samo investitori koji namjeravaju da uvećaju vlasništvo u određenoj kompaniji”, rekao je on i objasnio da su suviše oštri propisi razlog što nema ponuda za preuzimanje “posrnulih firmi”.