SARAJEVO – Cijene hrane u Bosni i Hercegovini mogle bi u narednim mjesecima dodatno porasti, s obzirom na to da se poljoprivrednici u zemlji suočavaju sa enormnim troškovima proizvodnje.
Domaći poljoprivrednici ranije su upozoravali da bi troškovi ovogodišnje proljećne sjetve mogli porasti od 30 do 40 odsto. Razlog za to je kriza na Bliskom istoku, koja je dovela do velikog rasta cijena goriva, jednog od ključnih troškova u poljoprivrednoj proizvodnji.
Pored toga, poljoprivrednici se suočavaju i sa povećanjem cijena repromaterijala, uključujući vještačko đubrivo i sjeme.
Takođe, veliki dio komponenti za đubrivo dolazi iz regiona pogođenog krizom, poput zapadne Azije, Irana i okolnih zemalja, zbog čega poljoprivrednici strahuju da bi moglo doći i do nestašice repromaterijala.
Važno je napomenuti da je svjetska trgovina već značajno poremećena zbog blokade Ormuskog moreuza, jedne od najvažnijih svjetskih ruta za transport energenata.
U odnosu na 28. februar 2026. godine, kada je počeo izraelsko-američki napad na Iran, litar dizela u Federaciji BiH poskupio je za 1,15 KM, dok je litar benzina u prosjeku skuplji za 44 feninga. Prosječna cijena litre benzina trenutno iznosi 2,76 KM, dok litar dizela košta 3,50 KM.
Visoke cijene repromaterijala
U razgovoru za Klix.ba, poljoprivrednik Mustafa Gradaščević naglasio je da se poljoprivrednici svake godine, zbog inflacije i drugih faktora, suočavaju sa rastom cijena repromaterijala od dva do deset odsto.
„Ovo dodatno je izazvalo snažan udar na repromaterijal. Neposredno prije Nove godine, kada smo kupovali đubrivo za ovu sezonu, cijena 100 kilograma bila je 73 KM, a sada je oko 105 KM, uz tendenciju daljeg rasta. Problem nije samo rast cijena, već i mogućnost nestašice ako se rat nastavi. Osnovne komponente za đubrivo dolaze iz zapadne Azije, Irana i zemalja pogođenih ovom krizom“, rekao je Gradaščević.
On dodaje da bi cijene hrane mogle porasti ukoliko sukobi na Bliskom istoku potraju još dva do tri mjeseca, kao i da postoji mogućnost nestašice pojedinih proizvoda.
„Kukuruz se sada sije. Sjetva kukuruza je pred nama, a to je osnovna kultura za stočnu proizvodnju, mljekarstvo i proizvodnju mesa. Ne možete sijati kukuruz u junu i julu u ovoj hemisferi. Ako propustimo sjetvu ili je obavimo uz ovako visoke cijene repromaterijala, cijena hrane će, što se kaže, ‘otići u nebo’, a moguće su i nestašice nekih proizvoda“, rekao je on.
Ističe da je bez goriva i đubriva intenzivna poljoprivreda nezamisliva, te da je sjetva nekih kultura već završena.
„Pšenica je posijana u jesen, ali sada slijedi prihrana. Sada odlučujemo o prinosu – koliko ćemo je prihraniti i zaštititi od bolesti, što direktno zavisi od količine i cijene đubriva i zaštitnih sredstava. To će odrediti koliko ćemo imati pšenice, a samim tim i cijenu pšenice, odnosno brašna“, pojasnio je.
Gradaščević je posebno ukazao na značaj sjetve kukuruza i upozorio da bi nedostatak goriva i đubriva mogao ozbiljno pogoditi farme.
„Ako nemate čime da prehranite stoku, a kukuruz je osnovna hrana, biće manje i mlijeka i mesa. To utiče na čitav sektor“, rekao je.
Kritike vlastima
Poljoprivrednici su kritikovali entitetske vlade i Savjet ministara BiH, navodeći da se ne bave ovim problemima.
Gradaščević je ukazao i na nedostatak robnih rezervi.
„Izvjesno je da nas očekuju nestašice, a nemamo robne rezerve koje bi mogle ublažiti udar – bilo kroz gorivo ili đubrivo. Nikakve mjere se ne donose, niti postoji plan da se ovaj problem riješi. Krizni menadžment je loš, što smo vidjeli i tokom pandemije“, zaključio je.
Stručnjaci su i ranije upozoravali na problem nedostatka robnih rezervi u BiH. Procjene pokazuju da BiH uvozi više od 65 odsto hrane, a podaci Spoljnotrgovinske komore BiH ukazuju da se godišnje uvozi hrana u vrijednosti od oko pet milijardi maraka.
Glavni ekonomista Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), Maksimo Torero, nedavno je upozorio da će i nakon otvaranja Ormuskog moreuza biti potrebno nekoliko mjeseci da se globalno tržište stabilizuje.
„Ako sukob potraje još nekoliko sedmica, globalno snabdijevanje hranom biće značajno poremećeno. To će uticati na sjetvu i proizvodnju hrane. U svijetu će biti manja ponuda osnovnih žitarica, stočne hrane, kao i mliječnih proizvoda i mesa“, rekao je Torero.