LONDON, Zbog isprepletenosti svjetskih ekonomskih sistema, britanski analitičari više ne predviđaju, nego očekuju smanjivanje globalnog tržišta za 3,5 odsto, te pad spoljnih doprinosa ekonomijama u razvoju sa 900 milijardi dolara u 2007. godini, na oko 165 milijardi.
Ovo je pokazalo istraživanje britanskog “Ekonomist intelidžens junita” (EIU), koji od 1946. godine obavlja političko-ekonomske analize više od dvije stotine država, prenose hrvatski mediji. Ovo je treća analiza aktuelne ekonomske krize.
U analizi piše da je kriza izazvala mnoge političke probleme. Ekonomska kriza u SAD zamijenila je terorizam kao najveću prijetnju nacionalnoj bezbjednosti. Evrozona je, prema nekim analitičarima, pred podjelom, a integritetu Evropske unije prijeti propast – bogati zapad se svim silama želi odvojiti od krhkih istočnih ekonomija.
Stotine hiljada kineskih radnika svakodnevno ostaje bez posla, Japan je u nekoliko navrata uložio zahtjev za finansijskim injekcijama koje bi pomogle proizvodnji i razvitku.
Stručnjaci EIU su dalje odvijanje krize opisali u tri moguća scenarija. Prvi, i prema analitičarima najvjerovatniji, svodi se na uspjeh državnih podsticaja posrnulim ekonomijama. U 2010. godini razvijena tržišta trebala bi se stabilizovati te zabilježiti rast, no ipak ne toliko jak kao u godinama prije krize. Prema procjenama EIU, za takav razvitak globalne situacije postoji 60-odstotna šansa. No nakon prve, i ipak najvjerovatnije prognoze, slijedi “hladan tuš”.
Kada je riječ o mogućnosti da zbog krize izbiju neredi, na listi od 165 zemalja, Zimbabve je prva na listi. BiH se nalazi se na visokom 27. mjestu, a Hrvatska na 78. mjestu. Srbija je 66. zemlja u kojoj bi se mogli javiti nasilni nemiri zbog krize. Na kraju liste, kao najbezbjednije zemlje, nalaze se najrazvijenije ekonomije. U posljednjih 15 nalazi se i, na 150. mjestu, Slovenija.
Naime, šanse su 30 odsto da podsticaji propadnu. Prihodi od dobrih poslova troše se na loše, a svjetsko tržište se smanjuje. To vodi u depresiju koja traje godinama.
Tu je i posljednji, najcrnji i najnevjerovatniji scenarij, sa šansom za ostvarenje od deset odsto – povjerenje u održavanje valutne vrijednosti dolara posustaje, te se dolar slama pod pritiskom, a alternativna rješenja propadaju. Nezaposlenost raste nevjerovatnom brzinom, a politička nestabilnost izazvana golemim gubicima sredstava i poslova vodi do nasilnih društvenih nemira, koji nakon nekog vremena u nekim zemljama ruše vlade i vladajuće strukture. Centralnu i istočnu Evropu spoljno zaduživanje odvešće u propast.
Kriza izaziva i političke probleme
