ATINA, Ovaj Vaskrs je Grcima drugačiji od prethodnih. Siromašniji, sa skromnijom trpezom,bez uobičajene radosti i veselja, izostala su putovanja na ostrva,hoteli su ostali poluprazni.
Mornari i vozači autobusa su štrajkom uoči praznika dodatno su doprinjeli atmosferi nezadovoljstva i zabrinutosti.
Prema posljednjim statistikama, nezaposlenost je porasla na 21,8 odsto, dvostruko u odnosu na januar 2010. godine.Trenutno je u zemlji od 11 miliona stanovnika 1,1 milion bez posla. Među njima je najviše mladih,više od polovine.
Nacionalna statistička služba objavljuje da je oko 400.000 mališana u Grčkoj gladno, da je sa primanjima po domaćinstvu manjim od 470 evra jedna trećina nacije na ivici bjede.
Na vaskršnjoj trapezi to je vidljivije nego ikada jer je za nju potrošeno za petinu manje nego lani. Na centralnoj atinskoj pijaci mesari se utrkuju sa cijenama ne bi li privukli kupce koji,očigledno u nadi da će sniženja biti veća, čekaju posljednji trenutak.
Jagnjetina, koja je prošle godine bila deset i više evra,nudi se po prosječnoj cijeni od sedam evra za kilogram. A Grci kupuju po pola kilograma, ili manje.
„Očajna sam ali nemam izbora. Kupila sam samo tri šnicle za unuke.Mi ćemo se snaći sa povrćem,krompirom, pitama“, jada se 80-godišnja penzionerka Eleni Terzidu i tvrdi da su u istom položaju sve njene komšije.
„Ljudi o tome neće javno da pričaju. Sramota ih je da djecu nemaju čime da ugoste za najveći praznik.Sto evra za vaskršnju trpezu su danas velike pare“, jada se Eleni i prisjeća kako se nekada slavilo,kako su se dočekivali gosti,kako se odvajala hrana za one koji imaju manje.
Vremena su se promjenila jer prvi put je milion Grka mlađih od 44 godine izrazilo želju da izlaz iz krize i nezaposlenosti potraži na selu.
Prema podacima Ministarstva za razvoj poljoprivrede,sedam od deset anketiranih mlađih Grka spremno je da napusti grad i ode na selo, dok je njih 20 odsto – od kojih su mnogi sa srednjim i visokim obrazovanjem – to već učinilo.
Budućnost vide u uzgajanju maslina i proizvodnji ulja, voća i povrća,distribuciji poljoprivrednih proizvoda – u poslovima koje je Grčka posljednjih godina prepuštala imigrantima.
U ministarstvu tvrde da je za ovaj program odvojeno oko 60 miliona evra.Univerzitet „Aristotel” u Solunu, koji je rentirao male parcele i ponudio ih onima koji su spremni da se bave zemljom,kaže da je već podnjeto preko 4.000 zahtjeva za dodjelu njiva ili voćnjaka.
Kao glavni razlog mlađi ljudi navode želju za boljim uslovima života, manje troškove,bolje međuljudske odnose.
„Dizajnerski posao ne ide, pa sam počela ozbiljno da razmišljam o gajenju trešanja.S obzirom da potičem iz porodice koja se bavila poljoprivredom, neće mi biti teško.Ukoliko dobijem manji voćnjak od države za simboličnu sumu i na 25 godina, krećem u posao“, kaže Elena Mandravelis.
Istog je mišljenja i Svetlana Papantoniju koja sa mužem želi manju farmu sa nekoliko krava: „Spremni smo da napustimo grad,da zasučemo rukave i oprobamo neki drugačiji život.Vjerujem da će nam država pomoći i ako se ta ideja ostvari, mislim da će mnogo mladih započeti život farmera“.
Ahiles Garufalidis,27-godišnji otac dvoje djece, stručnjak za kompjutere, već je dvije godine bez posla. Objeručke je prihvatio komad zemlje,mogućnost da gaji stoku, da ima savremenu farmu i da svoje znanje iskoristi za modernizaciju proizvodnje.
Život u Atini dosadio je i mladoj Aleksandri Papakonstantinu, koja radi kao kelnerica u jednom atinskom restoranu.Posao je solidan,plata takođe, ali je neizvesno koliko će dugo tako biti. Zato i ova 27-godišnja devojka razmišlja da spakuje kofere i sreću potraži na selu.
„Ne mislim da će tamo biti lako, ali zemlja nam pruža bar nekakvu perspektivu i sigurnost.Mi mladi koji do sada nismo ni pomišljali na takav rasplet događaja,počinjemo da vjerujemo da su selo i zemlja naša budućnost.Možda i nova šansa za Grčku“. Politika
Kriza Grke vraća na selo
