BANJALUKA, Zakon o poštanskim uslugama ne predviđa dodatna opterećenja za privredu, niti njime “Pošte Srpske” dobijaju monopolski položaj, već sistemski uređuje ovu djelatnost u Republici Srpskoj /RS/, izjavila je direktor ovog preduzeća Jasminka Krivokuća.
“Izjava predsjednika Privredne komore RS iznenađujuća je iz više razloga. I nacrt i prijedlog ovog zakona bili su u Privrednoj komori RS, u Udruženju saobraćaja i veza, i na njega, kako znamo, nije bilo primjedbe”, rekla je Krivokuća Srni.
Reagujući na izjavu predsjednika Privredne komore RS Borka Đurića da je ovaj zakon dodatno opteretio privredu i da će se negativno odraziti na poslovanje svih preduzeća u RS, a naročito u sektoru komunalnih i uslužnih djelatnosti, Krivokuća je podsjetila da je Zakon preuzeo odredbe Zakona o poštama BiH, s ciljem uređenja tržišta poštanskih usluga, definisanja ko i pod kojim uslovima može obavljati ovu djelatnost i preciziranja kaznenih odredbi.
Đurić je naveo da su među negativnim efektima zakona povećanje troškova poslovanja po osnovu poštanskih usluga, komplikovanje najjednostavnijih procedura dostavljanja, procjena da bi samo komunalna preduzeća morala godišnje izdvajati više od šest miliona maraka, moguće otpuštanje više od 500 radnika-inkasanata u komunalnim preduzećima i očekivano smanjenje naplate komunalnih usluga između 20 i 30 odsto.
“Privredna komora RS je svjesna potrebe regulisanja odnosa na tržištu poštanskih usluga na području RS, ali ukazuje na potrebu da se prilikom donošenja ovakvih zakonskih rješenja mora voditi računa o realnom stanju u privredi. Zabrinjavajuća je i činjenica da se zakonska rješenja, koja za posljedicu imaju milionske zahvate iz privrede, donose bez sprovedene javne rasprave i procjene efekata na poslovnu zajednicu”, poručio je Đurić.
Portparol Ministarstva saobraćaja i veza RS Radmila Kocić rekla je danas Srni da će na inicijativu Privredne komore RS, ovo ministarstvo naredne sedmice organizovati sastanak predstavnika nadležnih institucija o posljedicama primjene Zakona o poštanskim uslugama.
Zakon o poštanskim uslugama, koji je na snagu stupio 20. aprila, predviđa obavezu dostavljanja pismonosnih pošiljaka, uključujući račune za režije, druge račune, finasijske i druge izvještaje, te svaku drugu korespondenciju, putem poštanskog operatera.
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Krivakuća krivo zbori. Okomila se na korektnu Đurićevu izjavu da će se monopol pošte odraziti na dodatno opterećenje privrede. Bilo bi bolje da Krivokuća energiju usmjeri na snižavanje vroškova i cijene poštanskih usluga.Navešću realan primjer: Poslovni subjekt je imao kurira plaćao ga 500 KM i poreze sa doprinostima 260 KM, odnosno ukupno 760 KM. Odlaskom kurira u penziju njegove poslove obavlja pošta i to košta mjesečno u poslednjih 6 mjeseci između 1.025-1355 KM. Ako ni u jednom drugom, u ovom je slučaju Đurić u pravu, a vjerujem i u cjelini.Vlast može praviti ovakve i druge slalome Ingemara Stenmarka, ali za mene je to uvijek turanje ruke u džep narodu i uopšte mi nije bitno da li to radi direktno ili indirektno.
Ali je istina i to da su komunalna preduzeća, uglavnom, za inkasante-kurire uzimali ljude koji su penzioneri ili imaju drugačije riješen status, a najmanje su zapošljavali nezaposlene i davali ima plate, te za njih plaćali doprinose.
I sasvim je normalno da svako dobije račun, finansijski i drugi izvještaj, pa čak i reklamni materijal kovertiran i adresovan na svoje ime.
Vlada je i ranije trebala preduzeti mjere da zaštiti preduzeća u kojim je većinski vlasnik, odnosno da svoja preduzeća usmjerava da posluju jedni sa drugima, a ne da radi ko šta hoće.
Uređenje tržišta poštanskih usluga je sasvim u redu. Inkasanti i kuriri raznih preduzeća su ili radnici koji već rade na drugim poslovima ili su privremeno angažovani penzioneri i studenti. Dakle, ta preduzeća su nelegalno dostavljala račune.
S druge strane smatram da poštanske usluge nisu morale poskupiti, već da se bolji rezultat poslovanja Pošte mogao tražiti u snižavanju troškova jer upravo Krivokućina uprava najviše nedomaćinski troši novac.
Kad predstavnici raznih komunalnih preduzeća govore o cijeni pisma od 0,90 KM, moram napomenuti da svi oni imaju mogućnost potpisati poseban ugovor gdje bi im cijena po pošiljci bila 0,48 KM za do 30.000 pošiljki godišnje, a za preko toga 0,44 KM i 0,40 KM. To je svakako skuplje od nelegalnog bavljenja rezervisanom poštanskom uslugom, ali valjda želimo da ovo bude uređena država.
Nedavno jedan švercer priča kako bi želio da je država uređena pa da imamo i dobre puteve, besplatno školstvo i zdravstvo, visoke penzije itd, ali da on i dalje može da radi na crno i ne plaća porez (?!). E pa ne može tako…