BANJALUKA – Povodom Svjetskog dana slobode medija, koji se obilježava danas, medijski radnici u BiH podsjećaju da su učestalo na meti napada, pritisaka i prijetnji, a položaj bi im dodatno ugrozila kriminalizacija klevete koju najavljuje vlast u Srpskoj, a što bi, poručuju novinari, prouzrokovalo katastrofalne posljedice.
Na meti je, podsjetimo, nedavno bio Nikola Morača, novinar EuroBlica i portala Srpska info, čiji je automobil oštećen, a njemu prethodno oduzet mobilni telefon.
Na Svjetski dan slobode medija ponovo ćemo, ističe Morača, biti u prilici da slušamo poruke političara iz vlasti kako je u Srpskoj zagarantovana sloboda izražavanja, dok je stvarno stanje stvari daleko od toga.
“Novinari, a i sam lično, svakodnevno osjećamo pritiske u radu. Bilo da se radi o prijetnjama tužbom ili onim mnogo gorim prijetnjama po život, na koje smo više i oguglali, novinari su svakodnevno na udaru jer pišu o temama za koje vlast ne želi da dođu do javnosti”, rekao je Morača za “Nezavisne novine“.
Prema njegovim riječima, najavljene izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske, koji predviđa kriminalizaciju klevete, logičan su slijed stvari od strane vlasti.
“Sve su zatvorili, samo su im još novinari ostali trn u oku. Bez obzira na to da li se taj zakon usvojio ili ne, poruka je upućena, pa se u budućnosti može očekivati daleko više autocenzure nego što je to bio slučaj u prethodnom periodu. Međutim, oni novinari kojima prijetnje ni do sada nisu predstavljale problem nastaviće da rade svoj posao, možda čak i mnogo jače nego do sada”, poručuje Morača.
Danas odgovori na brojna pitanja
Šta građani misle o medijskim slobodama i bezbjednosti novinara, kome najviše vjeruju – domaćim političarima, vjerskim zajednicama, međunarodnim institucijama ili medijima, te koji su mediji prvi izvor informacija za građane glase neka od pitanja na koje će odgovori biti predstavljeni danas, na konferenciji u Banjaluci.
Konferenciju organizuju “BH novinari”, Klub novinara Banjaluka i Fondacija “Friedrich Ebert”. Ovo istraživanje radi se od 2009. godine i tradicionalno se predstavlja na Svjetski dan slobode medija.
Njegovog kolegu Vladimira Kovačevića su dvojica napadača u ljeto 2018. godine pokušali ubiti. Skoro pet godina kasnije nije otkriveno ko je nalogodavac brutalnog napada.
Kovačević ističe da je sloboda medija jedna od najbitnijih stvari u svakom demokratskom društvu.
Kako dodaje, u RS i BiH postoje mediji i novinari koji rade u skladu sa pravilima i standardima profesije, otkrivaju afere, kriminal i korupciju i rade u interesu javnosti. Međutim, ističe Kovačević, postoje i oni koji rade u interesu političke elite i takvi dobijaju novac iz budžeta na različite načine.
“Ovi drugi iznose različite laži, kleveću političke protivnike, novinare, aktiviste…, uglavnom bez ozbiljnih posljedica. Kada to pogledamo kriminalizacija klevete se može posmatrati kao borba protiv takvih kvazimedija. Međutim, na udaru će biti oni koji izvještavaju o nepravilnostima i aferama jer je cilj zakona da se ne priča o tim stvarima”, ističe Kovačević, novinar portala Gerila.info.
Prema njegovim riječima, sloboda medija je ionako ugrožena u RS jer su novinari prinuđeni da “rade nekoliko poslova kako bi zaradili dovoljno budući da su plate novinara, onih koji se nisu prodali politici, ponižavajuće”.
“Slobodu medija zasad održava samo entuzijazam tih ljudi. Eventualna kriminalizacija klevete će imati katastrofalne, dugoročne posljedice po demokratiju u Srpskoj”, ističe Kovačević u izjavi za “Nezavisne novine”.
Ljiljana Smiljanić iz Kluba novinara Banjaluka ističe da se od prošlog Svjetskog dana medijskih sloboda, situacija za medije i sve zaposlene u medijima u BiH znatno pogoršala, a naročito zbog namjere Vlade Republike Srpske da ponovo kriminalizuje klevetu.
“Činjenica je da ima mnogo toga što bi trebalo urediti na medijskoj sceni i da bi trebalo raditi više na sprečavanju širenja lažnih vijesti i govora mržnje, ali izmjene Krivičnog zakonika, ovako kako su predviđene Nacrtom, samo će pogoršati situaciju”, naglašava Smiljanićeva za “Nezavisne novine”.
Najgore od svega je, dodaje, to što će građani biti možda i više izloženi nego sami novinari.
“Mi znamo i inače šta i kako je predviđeno zakonima i drugim propisima. Imamo i profesionalne i etičke kodekse, kojima treba da se rukovodimo u poslu i pomoću toga da osiguramo da radimo u javnom interesu, a građani se pretjerano ne interesuju, čak ni kada ih upozoravamo”, poručuje Smiljanićeva.
Ombudsmani BiH izrazili su punu podršku svim medijskim radnicima u BiH u njihovom nastojanju da pruže građanima pouzdane i provjerene informacije o svim pojavama u društvu, zbog čega je njihova uloga od velikog značaja.
Ombudsmani BiH Jasminka Džumhur, Nives Jukić i Nevenko Vranješ su ukazali da je sloboda medija uslov za razvoj demokratskog društva opredijeljenog da štiti i poštuje osnovna ljudska prava i slobode.
“Ostvarivanje ove izuzetno značajne društvene uloge nužno je posmatrati kroz djelovanje novinara, čiji status u društvu mora biti uređen, te novinarima treba da bude zagarantovano uživanje osnovnih prava i sloboda, što podrazumijeva pravo na sigurnost i dostojanstvo”, istaknuto je u saopštenju.
Ombudsmani su ukazali da je neprihvatljiv svaki pokušaj da se sloboda medija ograniči, a autonomija i nezavisnost novinara dovedu u pitanje.
Generalna skupština UN proglasila je 3. maj Svjetskim danom slobode medija da bi podigla svijest o važnosti slobode medija i podsjetila vlade da je njihova dužnost poštovati i osigurati slobodu izražavanja.
Danas odgovori na brojna pitanja
Šta građani misle o medijskim slobodama i bezbjednosti novinara, kome najviše vjeruju – domaćim političarima, vjerskim zajednicama, međunarodnim institucijama ili medijima, te koji su mediji prvi izvor informacija za građane glase neka od pitanja na koje će odgovori biti predstavljeni danas, na konferenciji u Banjaluci.
Konferenciju organizuju “BH novinari”, Klub novinara Banjaluka i Fondacija “Friedrich Ebert”. Ovo istraživanje radi se od 2009. godine i tradicionalno se predstavlja na Svjetski dan slobode medija.
