BEOGRAD, Ekonomska kriza uticala je na to da se građani Srbije sve manje zadužuju.
U posljednjih mjesec dana nivo zaduženosti građana je 597 milijardi dinara po svim osnovama, što je pet milijardi manje u odnosu na kraj oktobra.
Krediti za postepeno odvikavanje od kredita. Ovako se može opisati trenutna situacija na bankarskom tržištu.
Tako je razmišljao i Anatolij Hetman, čija plata nije mogla da prati porast kursa evra i kamata, pa je rješenje potražio u kreditu za refinansiranje.
“Imao sam keš kredit, dozvoljeni minus i kreditnu karticu. Međutim, kamata mi je narasla tako da sa dvije trećine zarade nisam mogao to da potkrpim, pa sam morao da podignem novi refinansirajući kredit pod povoljnijim finansijskim uslovima”, kaže Hetman.
Bankari su na krizu prvo odgovorili smanjenjem broja zaposlenih, a potom ušli kroz refinansirajuće ponude u tržišnu trku za preuzimanje klijenata od drugih banaka.
“Kredit za refinasiranje se može koristiti kao keš kredit, dakle zatvori se nivo postojećih obaveza prema drugim bankama, a ostatak se iskoristi nenamjenski i puste se određeni iznosi gotovine na račun klijenta”, objašnjava Marko Matić iz AIK banke.
Na primjer, za dug po kreditnoj kartici od 200 hiljada dinara, sa kamatom od oko 28 odsto i keš kredit od 300 hiljada dinara na rok otplate od pet godina, plaćaćete ratu od oko 21 hiljade dinara.
Ako ta dva kredita zamjenite refinansirajućim u iznosu od pola miliona dinara na isti rok, mjesečna rata biće vam oko 12 hiljada dinara, što je čak devet hiljada dinara manje.
Precizni bankarski softveri više ne prepoznaju ekonomsku praksu u Srbiji. Kada klijentu stigne rok za naplatu obaveze, a on nema para na računu to se automatski prenosi na sljedeći mjesec. Međutim, i bilo koja vanredna uplata se skida za kredit pa vi na kraju mjeseca ne znate ni šta ste platili ni koliko dugujete.
Građani po karticama, tekućim računima i gotovinskim pozajmicama duguju oko dvije i po milijarde evra. To su i najrizičnije pozajmice, jer gotovo svaki deseti korisnik neredovno izmiruje obaveze.
“Ako borba protiv inflacije bude uspješna i ako to bude iduće godine logično da će pasti i referentna stopa Narodne banke Srbije. To će onda direktno dovesti do sniženja rata na kredite koji imaju promjenljivu kamatnu stopu”, ukazuje Miroslav Rebić iz Sosiete ženeral banke
Ekonomisti smatraju da će iduća godina za nijansu biti bolja.
“Na ekonomiju Srbije i dalje će uticati dešavanja u evrozoni. Predstoji vam šok terapija u budžetu. Dinarizacija kredita kako za banke, tako i za građane, koji bi sami trebalo da vode računa o svojim mogućnostima”, kaže ekonomista EBRD-a Piter Sanfi.
Prosječna zarada u Srbiji je 42 hiljade dinara, ali zbog dvocifrene inflacije, za dvije trećine građana to je nedovoljno za pristojan život. S druge strane, porast kursa dinara i visoke kamate nisu bile saveznik popune kućnog budžeta, pa je možda došlo vrijeme da se i banke prilagode logici bolje ponude pri smanjenoj tražnji. RTS
