BANJALUKA, Dužničko ropstvo je izraz koji se, nažalost, sve češće čuje i na ovim prostorima. U velikim dugovima je i privreda i stanovništvo i sve teže se nose s njima. Krajem prošle godine više od 9500 preduzeća u Republici Srpskoj dugovala su gotovo 11 milijardi maraka. Mnoga od njih nisu više u stanju ni da izmiruju svoje kreditne obaveze, pa im je potpuni bankrot, čini se, sve izvjesniji.
Zbog toga nije ni čudo što je i veliki broj stanovnika Republike Srpske, ali i cijelog regiona, došao u sličnu situaciju. Uz kreditnu prezaduženost i sve teže ispunjavanje preuzetih kreditnih obaveza, stanovnike Republike Srpske koji su se u bankama zadužili u švajcarskim francima, ovih dana snašla je još jedan velika muka.
Zbog naglog rasta kursa švajcarskog franka rate njihovih kredita su svaki mjesec sve veće i veće. Jednom Banjalučaninu, koji nije želio da mu pominjemo ime, rata kredita je u julu ove godine u odnosu na januar bila veća za skoro 50 maraka. Da nevolja bude veća, julska rata tog kredita u odnosu na prethodni mjesec uvećana je čak za 26 maraka.
Mnogima je to bilo zvono za uzbunu. Obilaze banke, inspektore, ombudsmane za zaštitu potrošača i traže savjete stručnjaka o tome šta im valja činiti u ovoj situaciji. Jer, njihovi porodični budžeti sada su ozbiljno opterećeni neplaniranim izdacima. Nema tu prostora ni za razne kalkulacije ni za presipanje “iz šupljeg u prazno”, po čemu smo poznati. Te uvećane rate kredita automatski se skidaju sa računa trajnim nalogom koji su klijenti morali da potpišu u banci kada su dizali kredit.
U Ombudsmanu za zaštitu potrošača u BiH, prema riječima Dragana Doke, prvog čovjeka ove institucije, oni im ne mogu pomoći.
“Krediti koje su banke odobravale u valutnu klauzulu vezanu za švajcarski franak ugovoreni su u skladu sa zakonom i mi smo tu nemoćni da bilo šta uradimo“, rekao je Doko novinarima. On je naglasio da su ljudi koji su uzimali te, naizgled povoljne kredite, jednostavno napravili lošu procjenu.
Takvo objašnjenje čini se i logičnim. Ljude je prevarila relativno niska kamatna stopa za te kredite sa kojom su se u bankama prosto hvalili, tvrdeći da je to najniža kamatna stopa na tržištu. Mnogi su naravno nasjeli na tu priču, tako da nisu ni razmišljali o tome hoće li se jednog dana povećati kurs švajcarskog franka u odnosu na marku.
Zaboravili su i činjenicu da je monetarnom politikom BiH kurs konvertibilne marke vezan za evro i da korisnike kredita teško mogu da pogode kursne razlike bez obzira na poremećaje na tržištu kapitala.
Činjenica je da su, zahvaljujući kreditima koji su vezani za švajcarski franak, mnogi riješili svoje stambene i egzistencijalne probleme. Sada su im ti krediti postali noćna mora. Neke računice pokazuju da su kamate na te kredite posljednjih nekoliko mjeseci uvećane čak i do 40 odsto. Zvanični podaci govore da je kurs švajcarskog franka za samo godinu dana porastao čak za 11 odsto. Ekonomski analitičari procjenjuju da će popularni “švajcarac” do kraja ove godine dostići iznos od 1,5 maraka za jedan švajcarski franak. Vjerovatno su zbog toga, samo u ovom mjesecu rate kredita koji su vezani za švajcarski franak u prosjeku uvećane za više od pet odsto.
Sasvim je izvjesno da će zbog toga u narednom periodu banke naprosto biti zatrpane zahtjevima građana za novim kreditima koji nisu vezani za švajcarski franak. S tim novcem mnogi planiraju da izmire svoje stare kreditne obaveze. U Ombudsmanu za zaštitu potrošača kažu da će u bankama vjerovatno imati i mnogo zahtjeva građana za promjenu valutne klauzule.
Drugim riječima, biće sigurno i onih koji će tražiti od banke da njihove kredite vežu za evro umjesto za švajcarski franak. Ombudsmani kažu da je i takav zahtjev građana legitiman pod uslovom da se o tome dogovore klijent i banka. Hoće li biti dogovora – još niko pouzdano ne zna.
Izvjesno je samo da su u nekim komercijalnim bankama u BiH već odavno imali svoju cijenu za prijevremeno zatvaranje kredita. Od građana su u nekim slučajevima naplaćivali čak i do pet odsto od preostalog iznosa duga.
Dragan Doko, ombudsman za zaštitu potrošača u BiH, kaže da su u takvim slučajevima morali da intervenišu tako da banke sada naplaćuju proviziju za prijevremeno zatvaranje kredita u iznosu od jedan do 1,5 odsto. Nema nikakve sumnje da je i to velika olakšica za ionako prezadužene stanovnike Republike Srpske i Federacije BiH. Srna
8 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Pamet je skupa…. Lijepo je bilo uzeti kredit u svicarcu po niskoj kamati i uzivati godinama, sad kad je skocio par mjeseci sad je djavo kriv…. Kakav debilan text.
Tekst vrvi netačnim navodima. Prije svega zaduživanje u švajcarcima je u cijeloj BiH minimalno, a svodi se bukvalno na jednu ili dvije banke koje su nudile takve kredite. Priče o nekom zatrpavanju zahtjevima i slično nikako ne stoje. U BiH samo maloumni su mogli da se zaduže u švajcarcima upravo zbog fiksnog kursa KM u odnosu na EUR.
Opet se provlači priča o dugu privrede od 11 milijardi maraka, a ukupan BDP je nešto veći od 8 milijardi maraka. Dug privrede prema bankama je oko 2,1 milijarde maraka, i ako dodamo još nešto direktnog duga prema inostranstvu (RNAF) nikako ne možemo doći do pomenute cifre.
Ovo nije kritika portala, već kritika modela netransparentnog izvještavanja o stanju privrede koje postaje sve više propaganda bilo vlasti, bilo opozicije.
Rakovic,
Kao što se može vidjeti na dnu teksta, ovo je vijest agencije Srna.
xa,xa,xa
ovo ih je pošlo otkako su podmazani mjerama Vlade RS. Pa za koga oni rade?
Ovaj text ne ide u prilog nikome od politickih stranaka, jer se ne zna sta je pisac zelio da kaze, osim da su ljudi podizali kredite i sad ih, jadni, trebaju vracati… Strasno. Napisano je toliko neprecizno i bezveze da nije vrijedno pomena ni objave.
@jazavac
ovaj tekst ne ide u prilog zdravom razumu
@rakovic
Respect 🙂
U ovoj državi i život postaje noćna mora.
zar država nema instrumenata da ”zauzda” lihvare, sve neki ugovori validni?obdusmani, potroćačka udruženja, agencije ne mogu ništa. Ukinuti bar njih da država nema troškova