BANJALUKA, Povećanje spoljnog duga BiH, koji je na kraju prošle godine dostigao 6,24 milijarde KM, moglo bi nepovoljno da utiče na redovno servisiranje kredita uzetog od Međunarodnog monetarnog fonda, koji treba da bude otplaćen do 2014. godine, tvrde ekonomski stručnjaci.
Kredit MMF-a najviše je uticao na porast zaduženja BiH, koja se samo u prošloj godini zadužila za 1,5 milijardi KM.
Ekonomisti ističu da najveći problem predstavlja to što je najveći dio kreditnih zaduženja bio usmjeren na javnu potrošnju koja je “pojela” novac.
Član Udruženja ekonomista RS SWOT Goran Račić ističe da, iako BiH spada u red zemalja koje nisu visoko zadužene, problem predstavlja to što je značajan dio zaduženja posljednjih godina otišao u javnu potrošnju, a ne u investicije i zapošljavanje.
Dodaje da bi zbog toga već sljedeće godine BiH mogla imati problema sa otplatom međunarodnog stend-baj aranžmana.
– Moguće je da se u to zaduženje ušlo sa pretpostavkom da će se, kada dođe vrijeme njegove otplate, tražiti način kako da se rok otplate prolongira, jer su male šanse da se u tako kratkom roku otplate krediti – smatra Račić.
Smatra da se ekonomska situacija u iduće tri godine, koliko traje rok za otplatu duga MMF-u, sigurno neće poboljšati, te da će država neminovno morati ući u nova zaduženja kako bi vratila stara.
Račić ističe da zabrinjava i činjenica što značajan dio sredstava koja su odobrena BiH nisu namjenski iskorišćena, te sa tog aspekta plaća dodatne penale na godišnjem nivou koji iznose oko četiri miliona KM.
– To nam daje još jednu dozu neozbiljnosti i neodgovornosti i prema građanima i prema međunarodnim institucijama – smatra Račić.
Isto kaže i profesor Ekonomskog fakulteta Vujo Vukmirica, koji ističe da će ulaganja koja su bila nesrazmjerna onome za šta su sredstva uzimana, sigurno stvoriti probleme prilikom otplate duga u budućem periodu.
– Zaduživanje ne bi trebalo stopirati, ali bi ta sredstva trebalo usmjeriti u proizvodne svrhe i nove pogone, jer je jedino takvo zaduženje uslov za otplatu postojećih dugova – kaže Vukmirica.
Ekonomisti se slažu da je najveći problem preglomazna administracija koju domaća privreda slaba i siromašna ne može isfinansirati. Ističu posebno veliki problem glomazne administracije u deset kantona u FBiH, te veliki broj novoformiranih agencija na nivou BiH koje ništa ne rade, a troše ogroman novac.
Ministar finansija RS Aleksandar Džombić ranije je rekao da javna potrošnja u bruto društvenom proizvodu Federacije BiH predstavlja najveći problem ovog entiteta, što bi, dugoročno gledano, moglo da bude pritisak na RS.
– RS ima učešće javne proizvodnje u društvenom bruto proizvodu na nivou standarda Evropske unije i iznosi ispod 40 odsto. Ukoliko dodamo dio koji participira RS, onda iznosi negdje oko 40 odsto – precizirao je Džombić.
On je ocijenio da u FBiH nije samo problem javna potrošnja, koja se otela kontroli i iznosi više od 60 odsto, već i ogroman nivo budžeta zajedničkih institucija, za koji se RS borila da bude manji, dodavši da i on značajno doprinosi povećanju javne potrošnje.
Prema planu servisiranja spoljnog duga BiH je za ovu godinu planirala 374.567 miliona KM.
Otplata
Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, od ukupno 6,2 milijarde KM, Federacija BiH mora vratiti 4.068.135.801 KM, Republika Srpska 2.142.196.984 KM, a Brčko distrikt 11.294.642 KM. Institucije BiH će iz svog budžeta vratiti 27.765.367 KM. Glas Srpske
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
predlog,
izračunati procenat učešća u potrošnji kredita privrede i javnog sektora, sve što je završilo u javnom, u tom procentu naplatiti od istog kroz uštede(ukidanje odvojenog života, ukidanje ili gdje je to nemoguće, onda smanjenje u razumne okvire troškova smještaja, ukidanje dvostrukih prava-pravo na odvojen život i prevoz, pravo na prevoz i smještaj, troškove mobilnog i fiksnog telefona, smanjiti limite ako postoje u zdravom razumu prihvatljive okvire, smanjiti nepotrebne prezentacije i putovanja, ukinuti putovanja helikopterom osim za vanredna stanja, …) to bi već i u minimalnim okvirima spasilo bar 100-tinjak miliona maraka na godišnjem nivou, a kvalitetnijim uvođenjem reda, otpuštanjem bar ovih hiljadu-dvije koji su morali zbog zasluga pred prehodne izbore i one od prije 2 godine biti uvučeni na platne spiskove javnih ustanova preduzeća, ministarstava i dr. tu bi takođe bilo velikih ušteda, realno, da nema ni Vlade ni ministara ni predsjednika, ne bi ništa promjenilo živjeli bi isto ili bolje, a ne bi gledali kako nas par stotina ljudi zajeb… kao da nam je inteligencija na nivou od prije 2 miliona godina.
“…Ministar finansija RS Aleksandar Džombić ranije je rekao da javna potrošnja u bruto društvenom proizvodu Federacije BiH predstavlja najveći problem ovog entiteta, što bi, dugoročno gledano, moglo da bude pritisak na RS….”
da li Džombić hoće pokušati da objasni kako oni sa toliko kantona, ministara, vlada, skupština i sl. opet mogu redovno plaćati sve socijalne obaveze,imati za naše uslove fantastičan borački dodatak na mjesečnoom nivou, ogromne penzije za invalide, porodice šehida, socijalno ugrožene i sl.? dugoročno gledano, pritisak neće biti umanjen uskraćivanjem prava nezaposlenim, borcima, invalidima, penzionerima, logorašima i sl. nego onim što ste spiskali i među sobom podijelili lovu od telekoma i rafinerije, te proviziju od litvanaca, rusa, i dr. što spasavate vaše prijatelje inače vlasnike “velikih” firmi koji duguju državi milione, da ne bi propali, a i vi sa njima, kad bi počeli pričati, o švercu sa atraktivnim parcelama, Vitaminkom, lopovluku u JP Putevi RS, milionim za dvoranu u Laktašima, čisto eto da se vidi, uvijek su veliki državnici u ovakvim sistemima gradili palate, monumentalne objekte i sl, da nešto ostane iza njih, tako i Milorad, zgradu vlade u BL, dvoranu u laktašima i sl. da je Srbin možda bi to bila Crkva, ali on ne vjeruje u Boga, samo u lovu sad i odmah!
“RS ima učešće javne proizvodnje…”
valjda su mislili na javnu potrošnju