SARAJEVO, Za desetak dana biće objavljen javni poziv za odabir strateškog partnera sarajevskog “Energoinvesta”, s kojim će ova kompanija formirati zajedničko preduzeće za istraživanje mogućih naftnih nalazišta u Federaciji BiH.
Ovo je “Nezavisnim” potvrdio Ibrahim Bosto, pomoćnik generalnog direktora “Energoinvesta”, najavljujući nastavak prijeratnih istraživanja koje je ova kompanija obavljala zajedno s američkim “Amocom”.
“Prvo ćemo raspisati pozivni tender za izražavanje interesa, a onda i tender za izbor partnera. Interesuje nas specijalizovana kompanija koja će nas tehnološki i finansijski podržati, s obzirom na to da istraživanja ne može finansirati Vlada FBiH iz budžeta, niti to možemo mi iz vlastitih sredstava”, pojasnio je Bosto.
Tenderom će, kako ističe, biti definisani kriteriji koji će podrazumijevati i visok nivo ulaganja, čime će biti eliminisani mešetari “koji se u posljednje vrijeme vrte naokolo i pokušavaju prigrabiti dio kolača u ovom poslu”.
“Energoinvest” se vraća istraživanjima mogućih nalazišta nafte nakon što je od Vlade FBiH dobio zadatak da izradi program istraživanja za narednih deset godina.
“Mi smo taj program sačinili i Vlada ga je prihvatila. Slijedi izbor strateškog partnera i pribavljanja koncesija”, pojašnjava Bosto.
S obzirom na to da se prema sadašnjem zakonodavstvu koncesije daju na kantonalnom nivou, a da je “Energoinvest” kao kompanija u većinskom državnom vlasništvu od Vlade FBiH dobila ekskluzivno pravo za istraživanja nafte i plina na teritoriji cijele FBiH, u “Energoinvestu” ne isključuju probleme zbog pravnog sukoba koji ovakva situacija uzrokuje.
“Nije u redu da koncesije daju kantonalne vlade. Moguće je da tu neko nešto ušićari, pa i da dođe do haosa. Ali, pokušaćemo da taj problem riješimo s Vladom”, kazao je Bosto.
Prethodna istraživanja obavljana s “Amocom” dobra su podloga za nastavak radova, ali “Energoinvest” posjeduje tek manji dio prijeratne dokumentacije o nalazištima nafte. Glavnina dokumentacije je u Rafineriji nafte Bosanski Brod, a u “Energoinvestu” pretpostavljaju da ju je preuzeo ruski “Zarubežnjeft” – novi vlasnik brodskog preduzeća. Na osnovu prijeratnih istraživanja definisano je pet istraživačkih područja na sadašnjoj teritoriji FBiH – Odžak, Orašje, Tuzla, Sarajevsko-zenički bazen, te područje Dinarida, od Glamoča preko Livna i Drežnice, do zaleđa Neuma.
Bosto kaže da su prognoze o tome koliko nafte se krije u ovim područjima prilično riskantne.
“Prema dosadašnjim procjenama geologa, vjeruje se da na svakom istražnom području ima između 50 i 100 miliona barela nafte (barel 159 litara). To znači da bi ukupno na teritoriji FBiH moglo biti 250 do 300 miliona, a prema nekim smjelijim procjenama i do 500 miliona barela nafte”, ističe Bosto.
Smatra da su ove cifre impozantne, ako se zna da BiH godišnje troši oko 7.500 barela nafte.
Nafta na dubini i do 5.000 metara
Na bazi seizmičnih podataka, pretpostavlja se da se nafta krije na dubini od 2.500 do 3.500 metara u sjevernom dijelu BiH, te na dubini od 4.000 do 5.000 metara u pojasu Dinarida. Istraživanja će zahtijevati značajna ulaganja, s obzirom na to da dubinsko bušenje po kilometru košta i do milion eura.
Kreće potraga za naftom u FBiH
