TRNOVO – Opština Trnovo je omogućila bespravnu sječu šume na 3,5 hektara kako bi izgradila sportske terene, apartmane i hotel. Većinu je Opština prodala i poklonila privatnim firmama, a za dio posječenih stabala nije moguće utvrditi gdje je završio.
Stotine stabala jele i bukve bespravno je posječeno kako bi se očistio prostor za izgradnju poslovno-sportskog centra na Bjelašnici, novog projekta Općine Trnovo koji nepovratno narušava ljepotu ove olimpijske planine.
Raskrčeno je skoro hiljadu kubika šume, najvećim dijelom bez odobrenja kantonalnih vlasti u Sarajevu i plaćene naknade, otkrili su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).
Nadležna ministarstva nisu dozvolila sječu jer Opština nije uradila obaveznu procjenu uticaja gradnje na okoliš na Bjelašnici. Procjena bi pokazala koliko šume treba posjeći i da li će se gradnjom zagaditi izvorišta sa kojih se vodom snabdijevaju građani Sarajeva.
Načelnik Općine Ibro Berilo tvrdi da su kantonalne vlasti opstruisale projekat.
“Mi našli načina kako da uradimo taj posao i uradili”, kaže Berilo.
Zbog neovlaštene sječe i stavljanja drveta u promet kantonalni inspektori su kaznili Općinu i načelnika Berila sa sedam hiljada maraka. Platili su kaznu i – nastavili po starom. Manji dio posječenih stabala su prodali, dok su skoro polovinu poklonili privatniku koji je sjekao šumu. Međutim, nije moguće precizno utvrditi gdje su završila sva posječena stabla sa Bjelašnice jer Općina nije po zakonu obilježavala ona koja treba sjeći.
U proljeće 2020. godine je na mjestu bespravno iskrčene šume počela priprema za izgradnju sportskih terena, hotela i apartmana.
Sportski centar i(li) novo apartmansko naselje
Poslovno-sportski centar “Trnovo” će se prostirati na 11,4 hektara na samom ulazu u Babin Do, olimpijski ski-centar na Bjelašnici.
U ljeto 2018. godine Opština Trnovo je izvršila eksproprijaciju zemljišta za 185.000 maraka. Veći dio parcele bio je pokriven šumom stabala jele i bukve kojim je gospodarilo Kantonalno javno preduzeće “Sarajevo-šume”.
Za sječu na površini od pet i više hektara Općina je morala imati okolišnu saglasnost Ministarstva prostornog uređenja, gradnje i zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KS) te dozvolu Ministarstva privrede KS za krčenje radi prenamjene šumskog u građevinsko zemljište.
Umjesto da zatraži ove dozvole za cijelo zemljište na kojem je planirana sječa, načelnik je pronašao način da cijepanjem parcela izigra propise. U augustu 2018. godine zatražio je dozvolu za krčenje samo dijela na kojem je planirana cesta. Kako je u pitanju bilo samo 1,6 hektara, nije mu bila potrebna okolišna dozvola, a Ministarstvo privrede KS je dalo saglasnost za krčenje šume. Općina je platila 35 hiljada KM naknade za sječu i čišćenje gradilišta je moglo početi.
U Ministarstvu prostornog uređenja su postali sumnjičavi kad su ubrzo dobili novi zahtjev za okolišnu dozvolu od načelnika Berila – ovog puta za dio od 4,7 hektara.
“Shvatili smo da se radi o istoj lokaciji i da je u pitanju nedozvoljeno cjepkanje zemljišta u cilju izbjegavanja obaveze pribavljanja okolinske dozvole”, piše u internom izvještaju Ministarstva.
Kada im je postalo jasno da su obmanuti, Ministarstvo je obavijestilo Opštinu Trnovo da mora imati okolišnu dozvolu za cijelo zemljište na kojem je planirana izgradnja Centra te da je mogu dobiti tek kada naprave procjenu utjecaja gradnje na okoliš.
Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Faruk Kapidžić kaže da je Opština dostavljala procjenu, ali je nisu prihvatili: “Potpuno je nekompletna, fali milion stavki”.
Načelnika Berila to nije zaustavilo, ali kaže da su našli način kako da to urade. Berilo je u martu 2019. raspisao tender za izbor firmi za sječu šume i građevinske radove. Tri mjeseca kasnije posao vrijedan 3,15 miliona KM ugovoren je sa konzorcijem firmi “Almy Transport” iz Zenice i “Dolovi” sa Sokoca. U međuvremenu, Općina Trnovo je odobrila gradnju infrastrukture i fudbalskog terena i Ministarstvo obavijestila da odustaje od zahtjeva za okolišnu dozvolu.
“Dolovi” su počeli sa sječom šume i na dijelovima bez dozvole, Šumarska inspekcija KS je o tome obavijestila Ministarstvo, ali više od toga nisu uradili.
Kako nije imala potrebne dozvole, kantonalna preduzeća za šume su se proglasila nenadležnim za označavanje stabala pa je Općina angažovala privatnu firmu “Šuma plan” koja je označila i premjerila stabla prije i nakon sječe. Međutim, ni ovaj posao nije obavljen prema zakonu.
Šuma nestala u drobilici
Radnici “Sarajevo-šuma” su u augustu prošle godine zabilježili kako mašine “Dolova” ubacuju neobilježena stabla u drobilicu.
Mjesec dana kasnije Šumarska inspekcija KS je utvrdila da se šuma nezakonito siječe i stavlja u promet bez evidentiranja pa je kaznila Općinu Trnovo i načelnika Berila sa ukupno sedam hiljada KM. Istim iznosom kažnjeni su “Šuma plan” i direktor Duško Topić jer nisu imali odobrenje Kantonalnog ministarstva privrede za označavanje stabala.
Topić kaže da njegova firma nije radila doznačavanje. “Oni su to isjekli mimo doznake, najvjerovatnije”, kaže Topić za CIN. Uprkos tome, platili su kaznu. “Ma, jesmo. Platili kaznu da to ne ide, ne širi, ne priča se. I hajd!”, kaže Topić.
Uprava za šumarstvo KS je krajem 2019. godine podnijela Općinskom sudu u Sarajevu prekršajnu prijavu protiv “Dolova” zbog nepravilno obilježenih posječenih stabala i drveta koje nije evidentirano za dalji promet.
Novinari CIN-a su u nekoliko navrata od aprila do juna ove godine obilazili gradilište. Velike površine pod šumom u središtu Centra su već bile ogoljene, a bageri su i dalje obarali stabla na dijelovima na kojima je predviđena gradnja apartmana. Opština nema dozvolu za krčenje ni na tom ni na drugim dijelovima zemljišta koja su već ranije raskrčena. Od guste šume su ostale gomile nabacanog posječenog drveća.
Rukovodilac u “Dolovima” Bojo Borovina tvrdi za CIN da su oni 2019. sjekli samo šumu na dijelovima na kojima je planiran put. Kaže da ne zna šta se desilo sa ostalim stablima na zemljištu. Iako se na CIN-ovom snimku iz aprila ove godine vidi da bager “Dolova” obara čitava stabla iz korijena, Borovina tvrdi da njegova firma nije ništa krčila: “Bili su neki panjevi izvučeni, mi smo to tovarili, to je tačno, odatle”.
Do juna ove godine je, osim puta od oko 0,94 hektara, očišćeno i 3,5 hektara šumskog zemljišta za koje Općina nije imala dozvolu za krčenje niti je platila naknadu. Direktor Uprave za šumarstvo Edib Hamzić i kantonalni šumski inspektor Dominko Bešlić znaju šta se dešava na Bjelašnici.
“Vidim ja, nisam ćorav, vidim ja to svaki dan. Svaki drugi dan idem gore”, kaže Bešlić.
Uprkos tome, njihove institucije nisu bile u zvaničnoj kontroli nakon oktobra prošle godine, a nisu htjeli ni uzeti videosnimak i dokaze o nelegalnoj sječi od novinara CIN-a.
“Oni odozgo (Vlada KS, op. a.) sve vide šta se dešava i neće niko da kaže ništa, a treba jedan inspektor. Ja kad ostanem bez plate, ja nemam živiti, ja se moram ubiti onda. Nije lako”, veli Bešlić. Upravo je on u septembru 2018. godine napisao kazne načelniku Berilu i Općini.
“Kad ti nekoga kazniš, ti sebi za čitav život stvoriš neprijatelja”, zaključuje Bešlić.
Drvo na poklon
Načelnik Trnova Ibro Berilo nije želio otići sa novinarima CIN-a na gradilište u Babin Do jer, kaže, nije ni geodet, ni šumar, ni stručnjak: “Zna se ko čuva šumu i ko je nadležan da čuva šumu”. Berilo tvrdi da nije odgovoran za bespravnu sječu.
Iako je novinarima rekao da sve podatke o gradnji Poslovno-sportskog centra „Trnovo“ mogu dobiti u Općini, njegove službe nikada nisu odgovorile na CIN-ova pitanja o količini posječenog drveta i kupcima.
Astronomske zarade na prodaji zemlje za apartmane
Općina Trnovo je svoj projekat na Bjelašnici predstavila kao centar za sport i rekreaciju, iako je značajan dio rezervisan za izgradnju apartmanskih zgrada. Do ovog zemljišta je došla eksproprijacijom, plativši 2,44 KM po kvadratu parcele, a načelnik Berilo najavljuje preprodaju firmama koje će graditi apartmane.
Općina je prošle godine na obližnjim lokacijama prodavala kvadrat po najmanje 110 KM, a kupci uz to moraju platiti za uređenje građevinskog zemljišta i građevinsku rentu od 206 KM po kvadratnom metru korisnog izgrađenog prostora.
Naime, na 4,4 hektara zemljišta koje je najvećim dijelom nezakonito raskrčeno, do juna ove godine bilo je najmanje hiljadu kubnih metara drveta različite kvalitete. Prema dostupnim informacijama, Općina je u septembru 2019. godine putem javne licitacije prodala 173 kubika trupaca firmi “Farang TSC” iz Trnova za 14.000 KM, dok je 400 kubika poklonila “Dolovima” sa Sokoca, firmi koju je ranije angažovala za sječu. Zbog šutnje Opštine teško je utvrditi gdje je nestalo nešto više od 420 kubnih metara drveta.
U ugovoru sa “Farangom TSC” piše da drvo potiče sa parcela koje su raskrčene radi gradnje puta. Međutim, Opština je ovoj firmi isporučila 50 kubika drveta više nego što je platila za sječu na tim parcelama. Direktor Armin Smječanin kaže da su prošle godine od Općine kupili uredno označena debla, a od “Dolova” još 400 kubika sječke, usitnjenih komada drveta koji se melju za pelet.
“Gdje je to posječeno, iskreno, nije moj interes”, kaže Smječanin.
Rukovodilac u “Dolovima” Bojo Borovina objašnjava da je riječ o usitnjenim granama koje su bile za otpad: “Grane smo mi drobili i prodavali. To su naše grane. Kupiš i voziš u otpad”.
Međutim, izvršni direktor “Sarajevo-šuma” Rizo Tabaković smatra da se na snimku vidi da nije riječ o sitnjenju otpadnog drveta.
“Evo, vidimo već, sortimenti debljeg prečnika koji sigurno mogu postići veću ekonomsku vrijednost, sigurno veću cijenu na tržištu”, kaže Tabaković. “Ovdje se radi o, čini mi se, o kompletnoj drvnoj masi.”
Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Faruk Kapidžić kaže da se u ovom slučaju Općina ponaša kao pojedini građani koji se upuštaju u nelegalnu gradnju.
“To je sada princip Opštine Trnovo i Općinskog vijeća i načelnika. ‘Ovo je moja zemlja, ja ću napraviti pa ću legalizovati’. To je taj princip gdje ljudi pa i općinski načelnik i svaki pojedini čovjek ovdje ne može da shvati da ako radiš bez dozvole i mimo regulacionog plana, da je jednako kao da si otišao i opljačkao banku. To je jednako krivično djelo”, kaže Kapidžić.
CIN