ZAGREB – U Hrvatskoj se u ponedjeljak završava moratorijum na prinudnu naplatu dugova, pa brojni građani strahuju šta će biti s njihovim dugovanjima.
Na HRT-u su gostovali savjetnica Uprave Fine Vinka Ilak i državni sekretar u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić i najavili šta se može očekivati u nedjeljama koje slijede, prenosi portal Indeks.
“U ponedjeljak se kreće s nastavkom prinudne naplate. Grupe se odnose na postupke kod javnih bilježnika. Kod njih je oko 190.000 predloga za prinudnu naplatu. Oni će tek početi s donošenjem rješenja o naplati. To ne znači da će sva rješenja doći u Finu. Postupak kod bilježnika se provodi tako da on, kada donese rješenje o prinudnoj naplati, prvo ga dostavlja dužniku koji na njega može da podnese prigovor. Ako ne smatra da je dužan, on to može da ospori i tada će se postupak nastaviti u parnici. Tek ako dužnik ne uloži prigovor rješenje može postati pravosnažno i tek tada se može dostaviti u Finu na naplatu“, kazala je savetnica Uprave Fine Vinka Ilak.
Državni sekretar u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić ističe da je učinjeno sve da se ne dogodi “cunami” prinudnih naplata u Hrvatskoj.
“Ono što je važno za istaknuti je da građani znaju kako je Ministarstvo pravosuđa i uprave učinilo velike napore da se ne dogodi cunami prinudnih naplata. Potpunim zatvaranjem privrede i Hrvatske zbog straha od pandemije odlučili smo se na moratorijum u trajanju 3 plus 3 mjeseca. Sada smo se naučili živjeti s virusom. Da smo nastavili s moratorijumom, nakupio bi se još veći broj rješenja, onda bi se dogodilo da početkom 2021. imamo još veći broj prinudnih naplata. Dogovorili smo s javnobilježničkom komorom da ta rješenja ne idu odjednom na naplatu. Biće tri faze, oko 60.000 u svakoj“, rekao je Josip Salapić.
“Nadalje, pozvali smo sve povjerioce da u ovoj situaciji još jednom do isteka moratorijuma javno pozovu i daju dužnicima mogućnost da plate dug te da im daju mogućnost otplate na nekoliko rata“, dodao je.
Najveći iznos građani duguju bankama
“Ako se gleda struktura dugovanja, onda najveći iznos građani duguju finansijskom sektoru odnosno bankama. Tu su krediti i kreditne kartice. Na banke otpada oko 35 odsto. Zatim dolaze telekomunikacije po broju rješenja, ali na ta dugovanja otpada oko pet odsto ukupnog iznosa dugovanja. Na režije otpada ispod dva procenta. Prosječno jedan građanin ima 5 rješenja, a najčešće dva, dok mali broj građana ima jako veliki broj rješenja o prinudnoj naplati“, rekla je Ilak. B92/Index