BEOGRAD, Od početka 2016. godine do kraja septembra spoljnotrgovinska robna razmjena Srbije sa svijetom značajno je poboljšana. Znatan rast i promjena slike spoljne trgovine Srbije najbolje su vidljivi od početka jeseni 2012. godine kada je počela proizvodnja “Fijatovog” automobila “500-L” u fabrici automobila “Fijat Srbija” u Kragujevcu.
U prvih devet mjeseci vrijednost izvoza iz Srbije dostigla je 9,92 milijarde evra što je za 10,1 odsto više nego u istom periodu 2015. godine, a uvoz vrijedan 14,23 milijarde , za 5,7 odsto je veći u odnosu na isti period prošle godine.
Iako će izvoz u 2016. najvjerovatnije premašati trećinu vrijednosti bruto domaćeg proizvoda, ekonomisti smatraju da je to nedovoljno. Tvrde da stabilnog ekonomskog rasta za Srbiju ne može biti ako ne izvozi bar polovinu vrijednosti svega proizvedenog.
– Dobra strana rastućeg izvoza je što se povećava u više oblasti i ne zavisi pretežno od automobila i čelika, ističu analitičari – ukazuje Stojan Stamenković, koordinator istraživanja biltena “Makroekonosmke analize i trendovi”.
Najznačajniji doprinos rastu izvoza dali su proizvođači pogonskih mašina, uređaja, električnih mašina i povrća i voća, dok su niske cijene nafte i gasa znatno umanjile vrijednost uvoza.
U 2013. godini iz Srbije je izvezeno robe 30,1 odsto više nego u prethodnoj godini a tako velikom povećanju najviše je doprinjeo kragujevački “veliki fića”.
“Fijat Krajsler Srbija”, najveći izvoznik Srbije, rekordne 2013. godine na strana tržišta prodao je model “500-L” za 1,53 milijardi evra, a 2014. za 1,36 milijardi.
Prema podacima ministarstva finansija, u 2015. godini iz Kragujevca je izvezeno “velikih fića” za 1,09 milijardi evra.
– U poslednjih sedam do osam godina vidljiva je promena strukture izvoza – kaže Jasmina Crnomarković iz Odsjeka za statistiku spoljne trgovine Republičkog zavoda za statistiku Srbije.
Izvoz poljoprivrednih proizvoda daleko premašuje uvoz i Srbija od 2005. godine ostvaruje suficit u ovoj razmjeni sa svijetom.
Drugi po važnosti trgovinski partner Srbije jesu zemlje potpisnice CEFTA sporazuma, sa kojima imamo suficit u razmjeni. On je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda, proizvoda od metala i izvoza raznih gotovih proizvoda. Kada je riječ o uvozu najzastupljeniji su gvožđe i čelik, povrće i voće, medicinski i farmaceutski proizvodi.
– Vrednost izvoza u odnosu na bruto domaći proizvod još je niska – smatra Mihajalo Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Srbija Danas