SARAJEVO, Ekonomski rast u BiH u ovoj godini iznosi minus tri odsto, a postepeni oporavak BiH i pozitivan rast očekuje se naredne godine, kada bi mogao iznositi 0,5 odsto, rekao je guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić i dodao da će tek 2011. godine ekonomski rast iznositi tri odsto.
Kozarić je istakao da ista predviđanja za narednu godinu ima i Međunarodni monetarni fond /MMF/, a da je Evropska banka za obnovu i razvoj nešto optimističnija, te da ona smatra da će naredne godine ekonomski rast u BiH iznositi 0,8 odsto.
“Naše prognoze su da će i naredna godina u BiH biti složena i teška. I mogla bi biti nešto dinamičnija, ali će oporavak BiH od globalne ekonomske krize biti relativno spor”, naglasio je Kozarić.
Prema njegovim riječima, faktori koji su uticali na ovakav ekonomski rast u BiH jeste i sama činjenica da je došlo do pada izvoza od 22 odsto i pada uvoza za 26 odsto, što to pokazuje da se spoljnotrgovinski deficit BiH smanjio u odnosu na prošlu godinu.
“Takođe, tu je i 35 000 manje radnih mjesta, novčana sredstva dijaspore koja su manja za 20 odsto u odnosu na 2008. godinu, strane investicije koje su u drastičnom padu, te politički rizik”, istakao je guverner Centralne banke BiH.
Kozarić je naveo da je ekonomija BiH uvozno orijentisana, te da sve ono što se dešava u cijelom svijetu reflektuje se i na nju, a posebno od najvećih partnera BiH – Srbije i Hrvatske, te Austrije i Njemačke, od zemalja EU.
On je ponovio da će u BiH i dalje biti dosta teška situacija, nešto bolja nego u ovoj godini, te da ne očekuje neke velike investicije u 2010. – koja je izborna godina.
“Vidjeli smo da se u Federaciji BiH nisu mogli dogovoriti o nekim velikim investicijama, vjerovatno zbog političkih stavova. Generalno, smatram da je čak i dobro što nisu sada prodali `Telekom BiH` i neke druge resurse”, smatra Kozarić.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska je u nešto povoljnijoj situaciji, jer koristi sredstva od privatizacije za ublažavanje globalne finansijske krize, te da budžet zajedničkih institucija BiH jedini ima suficit, dok su budžeti oba entiteta u deficitu.
“Budžet zajedničkih institucija BiH trenutno je u najpovoljnijoj poziciji, jer je sistem njegovog punjenja takav da je on prvi prioritet sa jedinstvenog računa, po koeficijentima koji se odrede”, rekao je Kozarić i dodao da on zavisi od javnih prihoda koji su 16 odsto manji ove godine u odnosu na lani.
Govoreći o kreditnom rejtingu BiH, guverner Centralne banke je rekao da je prije nekoliko dana Međunarodna bonitetna kuća “Mudis investor servis” potvrdila da BiH ostaje isti kreditni rejting B2 sa stabilnim izgledima.
Kada je riječ o bankarskom sektoru u BiH, Kozarić je naveo da je on pokazao jednu dozu “zdravlja i otpornosti”, te da su komercijalne banke, na početku krize, ispoštovale sve svoje obaveze, što je rezultiralo da su građani BiH, nakon povlačenja depozita iz banaka, dobar dio svog novca povjerili bankama, tako da je u junu mjesecu ove godine došlo do povećanja depozita.
Prema njegovim riječima, u ovoj godini profit komercijalnih banaka manji je za 42 odsto u odnosu na lani, a devet banaka je za prvih šest mjeseci poslovalo sa gubitkom.
“Sigurno će njih šest – sedam, završiti ovu godinu sa gubitkom, što jasno govori da će profiti biti mnogo manji u narednom periodu”, naglasio je Kozarić i dodao da su tome doprinijeli i krediti koji se ne otplaćuju, a koji su se znatno povećali u ovoj godini i iznose 2,8 odsto aktive, što je najveći iznos od poslijeratnog poslovanja komercijalnih banaka.
Guverner je naveo da su banke sada restriktivnije, konzervativnije i uglavnom su težište prebacili sa profita na upravljanje rizicima, te da se sada pokušavaju baviti onim da se što manje izgubi, a ne da se što više zaradi.
On ne očekuje dalje povećanje kamatnih stopa u BiH i smatra da će stvoriti uslovi da se one smanje u 2010. godine, ali da do toga neće doći, već da će ostati na ovogodišnjem nivou.
“Po veličini kamatnih stopa u regionu, BiH je negdje u sredini. Bolji smo od Srbije i Crne Gore, negdje smo kao Makedonija i Hrvatska, a slabiji smo od Slovenije”, rekao je Kozarić.
On je podsjetio na bečku inicijativu koju je potpisalo devet banaka, a koje su se obavezale da će biti kapitalizovane sa 31.12. 2008. godine, te da će ove godine biti kreditno aktivne na nivou prošle.
“Mi imamo prve rezultate koji govore da je kapitalizacija banaka zadovoljavajuća, negdje u prosjeku 16 odsto, što je više od evropskog prosjeka koji iznosi oko 12 odsto, što je nekakav prag. Smatramo da će one ostati aktivne i naredne godine, prije svega prema privredi, ali i prema građanima BiH”, naglasio je Kozarić.
Prema njegovim riječima, banke će se morati restruktuisati, moraće voditi računa o svojim materijanim troškovima, o svojoj mreži, ali će morati voditi računa i o svojim klijentima, te depozitarima.
“Nastavak stendbaj-aranžmana sa MMF-om može samo pojačati ovu obavezu banaka. S druge strane, mislim da je interes i samih banaka da vrše ovu adekvatnu kapitalizaciju, kako bi mogle poslovati bez nekih problema”, smatra guverner.
Govoreći o stendbaj-aranžmanu sa MMF-om, Kozarić je rekao da je taj novac sada potrebniji entitetima da bi pokrili budžetski deficit, te da se sada svi bore i trude da ispune obaveze iz pisma namjere, kako bi dobili drugu tranšu.
“Druga tranša je takođe za budžete, treća za kapitalna ulaganja, a četvrta i peta za jačanje deviznih rezervi Centralne banke BiH koje su stabilne i iznose 6,1 milijardi KM”, rekao je Kozarić.
On je ponovio da javna potrošnja u BiH ne može biti održiva na ovom nivou, te da je to najveći problem zemlje i dodao da se mora smanjiti zapošljavanje u javnoj upravi, jer je prekomjerno, odnosno privreda BiH to ne može isfinansirati.
Govoreći o inflaciji u BiH, Kozarić je naveo da ona u ovoj godini iznosi oko 1,4 odsto, te da ne očekuje drastičnu promjenu naredne godine, kada bi, prema njegovoj prognozi, inflacija mogla iznositi do dva odsto.
Prema njegovim riječima, stopa nezaposlenosti u BiH u ovoj godini iznosi oko 24,1 odsto, a da su predviđanja da bi u Evropi naredne godine moglo doći do rasta inflacije i nezaposlenosti, koja bi u evrozoni mogla biti veća za jedan odsto.
Kada je riječ o javnom dugu BiH, guverner je rekao u intervjuu da je on, prije zaključivanja aranžmana sa MMF-om, iznosio oko dvije milijarde evra, a sa njim će biti 3,2 milijarde, što će opet iznositi oko 40 odsto bruto domaćeg proizvoda, koji iznosi između 24 i 25 milijardi KM. I tada će se BiH smatrati umjereno zaduženom zemljom. Srna