SARAJEVO, Zaduženje kod Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ bilo je jedini izlaz i “nužno zlo” za BiH, jer ona nema kandidatski status i nisu joj još dostupni fondovi EU, izjavio je danas u Sarajevu guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić.
Komentarišući izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića da će od Ustavnog suda BiH zatražiti ocjenu ustavnosti i zakonitosti svih aranžmana BiH sa MMF-om, Kozarić je naveo da je i Komšić bio indirektno u vezi sa zaduženjem.
“Prihvatajući budžet i šaljući ga dalje u parlamentarnu proceduru, Komšić je indirektno bio saglasan sa zaduženjem kod MMF-a”, rekao je Kozarić novinarima, nakon potpisivanja Sporazuma o Programu bilateralne pomoći i izgradnje kapaciteta centralnih banaka, koji će biti realizovan uz podršku Švajcarskog sekretarijata za ekonomske poslove.
Prema njegovim riječima, BiH je u vrijeme kada se zaduživala kod MMF-a mogla jedino još da emituje vrijednosne papire i da se s njima pojavi na finansijskom tržištu, gdje je kamata između šest i sedam odsto, što je nepovoljnije i skuplje nego kod MMF-a, gdje je kamata od 1,5 do dva odsto.
“Odluku o zaduženju kod MMF-a donio je Fiskalni savjet BiH i tu se nije pravio nikakav ugovor, odnosno pomoću pisma namjere preuzimane su određene obaveze, koje se odnose na reformske procese koji i danas traju”, pojasnio je Kozarić.
On je rekao da parlament BiH nije stigao da usvoji budžet za 2014. godinu do ciljanog datuma, te da će zbog toga sljedeća tranša MMF-a vjerovatno biti tek krajem januara, što bi mogli osjetiti entitetski budžeti.
Kozarić je ponovio da je javni dug BiH oko 35 odsto bruto domaćeg proizvoda /BDP/, što se smatra održivim, dodajući da još ima prostora za kreditno zaduženje ako bi ono bilo utrošeno u kapitalna ulaganja i otvaranje radnih mjesta u BiH, a ne u budžetsku potrošnju.
“Problem zaduživanja BiH je struktura tog duga. Kada je riječ o servisiranju aranžmana sa MMF-om, problem je što nakon grejs-perioda od dvije godine najvećim dijelom on dolazi na naplatu 2014. i 2015. godine, što je, takođe, problem. Zato je važno da se aranžman sa MMF-om nastavi”, istakao je Komšić.
Komentarišući izvještaj Svjetske banke u kome su prikazani katastrofalni rezultati BiH, Kozarić je rekao da sam zastoj u reformama dovodi BiH “u posljednji red zemalja koje su pred vratima Evrope”.
On se nada da će do kraja godine doći do zaokreta i da će BiH u martu dobiti kandidatski status, što bi joj olakšalo poziciju.
Prema njegovim riječima, moraju se ukloniti neke administrativne prepreke u BiH, a jednošalterski sistem koji funkcioniše u Republici Srpskoj vjerovatno će biti uveden i u Federaciji BiH, jer je neprirodno da treba 37 dana za registraciju nekog preduzeća.
“Kapital ne poznaje ni političku situaciju, ni specifičnosti neke zemlje. On traži sigurnost. Dok to BiH ne prepozna, investitori i svi ostali će je zaobilaziti u širokom krugu. Moramo promijeniti odnos prema investicijama, inače ćemo biti posljednji u izvještajima”, istakao je Kozarić.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić najavio je juče da će od Ustavnog suda BiH zatražiti ocjenu ustavnosti i zakonitosti svih aranžmana BiH sa MMF-om, polazeći od činjenice da nijedan ovlašteni organ u BiH nikada nije odobrio ni pregovore ni zaključenje tih aranžmana.
“Zavisno o budućoj odluci Ustavnog suda BiH, obratiću se i Tužilaštvu BiH za utvrđivanje krivične odgovornosti onih koji su neovlašteno zadužili BiH za više milijardi dolara”, naveo je Komšić, reagujući na istup predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisa Bećirovića, kao i na saopštenja Predsjedništva SDP-a BiH u vezi sa usvajanjem budžeta institucija BiH. Srna