BANJALUKA, Nadzorni odbor Garantnog fonda RS smanjio je naknade i premije koje će naplaćivati klijentima koji budu tražili njihove garancije za komercijalne kredite.
Mladen Kovačević, direktor Garantnog fonda RS, izjavio je da su u cilju olakšavanja klijentima odlučili da jednokratnu naknadu za obradu zahtjeva smanje s planiranih 0,6 na 0,3 odsto vrijednosti odobrenog kredita, kao i premiju koja će maksimalno iznositi 0,75 odsto.
“Svima mora biti jasno da Garantni fond ne predstavlja nekakvu socijalnu pomoć zbog čega će i naplaćivati naknadu za obradu kreditnog zahtjeva, kao i premiju koja će se, u zavisnosti od visine kredita, kreditnog rejtinga klijenta i roka otplate, kretati od 0,25 do 0,75 odsto na godišnjem nivou”, kazao je on.
Kovačević je rekao da se građani i firme u RS od decembra mogu raspitivati u bankama o uslovima izdavanja garancija Garantnog fonda, da bi bili spremni za brzu aplikaciju nakon što započnu operativni rad.
Kada se mogu očekivati prve aktivnosti Garantnog fonda?
KOVAČEVIĆ: Nadzorni odbor Fonda utvrdio je kriterijume za odabir poslovnih banaka i mikrokreditnih organizacija putem javnog konkursa koje će pratiti linije Garantnog fonda i očekujem veliki odziv. S obzirom da će većina ispuniti potrebne uslove za saradnju, odlučili smo da među njima izaberemo finansijsku kuću koja želi potpuno ispratiti naše garantne linije na osnovu čega ćemo joj dodijeliti poseban status femili banke.
Kada ta procedura završi, zainteresovani korisnici moći će se obratiti bankama kao za svaki kredit, nakon čega će se za nedostajuća sredstva obraćati Garantnom fondu koji će uspostaviti on-line liniju sa bankama. Mišljenje Kreditnog odbora banke dolazi u Fond i mi ćemo moći garantovati za sredstva do 50 odsto odobrenog kredita. Ako projekat ocijenimo opravdanim, sačinićemo tekst garancije koji ide Nadzornom odboru Fonda na odlučivanje. Period za odobrenje garancije zavisi od složenosti projekta i trajaće do 15 dana od dobijanja dokumenata iz poslovne banke ili MKO.
Koja je, zapravo, svrha Garantnog fonda i za kolika će sredstva moći izdati garancije?
KOVAČEVIĆ: Inicijativa o osnivanju Garantnog fonda RS rodila se krajem 2008. kada je detektovana svjetska ekonomska kriza. Tada je Vlada RS u sklopu mjera za ublažavanje negativnih efekata krize, kao i Ekonomskom politikom za 2010, predložila formiranje Garantnog fonda nakon čega je predmetni zakon usvojen u Narodnoj skupštini u junu ove godine. Potreba za Garantnim fondom javila se iz razloga što su banke u RS s početkom krize pooštrile kriterijume u dodjeli kredita u smislu traženja efikasnog kolaterala. Kako fizička lica i preduzetnici često nisu u mogućnosti da ponude kvalitetnu kolateralu kao instrument obezbjeđenja kredita zapadaju u probleme s prilivom finansijskih sredstava. Formiranje Garantnog fonda će preduzetnicima i građanima u RS olakšati pristup kreditima banaka i MKO kroz preuzimanje dijela kreditnog rizika preduzetnika, maksimalno do 50 odsto odobrenog kredita. Oni koji imaju dobru poslovnu ideju i nemaju raniju opterećenost hipotekom i zaduženošću mogu lako participirati. Osnivački kapital Fonda obezbijeđen je iz Razvojnog programa RS i iznosi 30 miliona KM, a maksimalni iznos garancije je 1,5 miliona KM.
Ko će biti najčešći korisnici garancija, a ko, sa druge strane, neće imati podršku Fonda?
KOVAČEVIĆ: Garantni fond će podržati fizička i pravna lica koja započinju poslovne aktivnosti, mlade preduzetnike, poslovne aktivnosti žena, projekte koji doprinose zapošljavanju i očuvanju radnih mjesta, izvozno orijentisane poslovne djelatnosti, te poslove iz oblasti poljoprivrede.
Upravo u oblasti poljoprivrede očekujemo najviše zahtjeva za garancije, jer ćemo biti kompatibilni s kreditnom linijom Investiciono-razvojne banke RS za mikrobiznis u poljoprivredi. Pozitivna iskustva u okruženju viđena su baš u oblasti izdavanja garancija u poljoprivredi, u čemu prednjače Mađarska, zatim, Vojvodina, te Varaždinska županija u Hrvatskoj.
Aplicirati se, pak, ne može za djelatnosti igara na sreću, točenje alkoholnih pića bez pansionske usluge, trgovinske djelatnosti bazirane na uvoznim proizvodima i finansijsko posredovanje.
Postoje li mehanizmi zaštite da se kapital Fonda ne bi nenamjenski utrošio?
KOVAČEVIĆ: Tačno je da će banke uzeti svu prvorazrednu koletaralu i da će nama ostati vrlo malo instrumenata obezbjeđenja. Stoga ćemo imati pojačan monitoring u odnosu na banke, pa čak i IRB, i to na sedmičnom nivou. Sredstva koja se doznačaju biće strogo namjenska, odnosno neće ići na transakcioni račun već onako kako pokazuje poslovni plan. Dakle, ako je planom predviđena nabavka stoke, onda se traži predračun za ušne markice, zapisnik veterinarske službe, broj i cijena grla po računu dobavljača. Ako se radi o izgradnji štale, onda se mora priložiti predračun građevinskog materijala i plaćanje ide izvođaču radova u naznačenom periodu. Vrlo bitan dokument biće tekst garancije koja će ograničiti mogućnost malverzacija, odnosno poštovaće sve što su iskazali biznis plan, tok gotovine i plan investiranja, te ćemo na taj način imati kontinuirano praćenje poslovne ideje. Nezavisne novine
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ovo izgleda previse lijepo, da bi se ostvarilo u ovom crnom korumpiranom vilajetu
“Teoretski, ljubav lijepo zvuči, malkice je drugčije u praksi”
I onda neko nazove Kovačevića i naredi mu da garantuje, npr. studentu iz Milana, za 50% od 3 miliona KM koji je dobio od IRB-a za “razvoj poljoprivede”. Država vam dala povoljan kredit, a ta ista država vam sada postala i žirant. Zar može bolje? Mi smo raj na Zemlji…
Naći će se još bar desetak takvih “razvijača poljoprivede” i ode Garantni fond na doboš.