KOVAČEVIĆ: Politika nije razlog odlaska “RWE”

BANJALUKA, Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Željko Kovačević u inrtervjuu za CAPITAL tvrdi da do raskida ugovora sa njemačkom kompanijom “RWE Innogy” o izgradnji četiri hidroelektrane na Drini nije došlo iz političkih razloga. Kovačević je optimista kada je u pitanju rast industrijske proizvodnje RS u ovoj godini, te najavljuje da će uskoro biti objavljen poziv za podjelu 20 miliona KM podsticaja privrednicima.

CAPITAL: Koji su razlozi raskidanja ugovora sa njemačkom kompanijom RWE? Da li su tačne informacije koje su se pojavile u medijima da je ugovor zapravo „raskinula njemačka kompanija a ne Vlada, te da je razlog političke prirode jer njemački državni vrh nije dao zeleno svjetlo da bi uskratio podrške političkom rukovodstvu RS-a na čelu sa Miloradom Dodikom“.
KOVAČEVIĆ: Činjenici raskida Ugovora o strateškom partnerstvu između Vlade RS, Elektroprivrede i RWE–a se ne mogu pripisati bilo kakve političke konotacije. Kao što je poznato, da bi se strateško partnerstvo realizovalo, tj. realizovala investicija, nakon evaluacije i izbora partnera, morali su se usaglasiti odložni uslovi. Naime, oko nivoa i kvaliteta tehničke dokumentacije, pitanja visine koncesionih naknada i bankarskih garancija,strateški partneri se nisu mogli usaglasiti tj. zahtjevi RWE–a nisu bili u skladu sa propisima Republike Srpske koji regulišu ovu oblast. Ovo su uobičajena dešavanja u sferi strateškog partnerstva u okruženju i ne predstavljaju ništa novo.
CAPITAL: Koji je sada stav Ministarstva, da RS, odnosno Elektroprivreda RS, treba i može sama investirati izgradnju četiri HE ili da treba tražiti novog strateškog partnera?
KOVAČEVIĆ: Vlada će se u narednom periodu tražiti nove modalitete za realizaciju ove investicije u cilju ostvarenja zacrtanih ciljeva ekonomske politike, a to su privlačenje stranih investicija i ostvarenje ukupnog privredno-ekonomskog rasta.
CAPITAL: Da li su procjene Ministarstva za 2013. godinu optimistične kada je u pitanju rast industrijske proizvodnje u RS?
KOVAČEVIĆ: Imajući u vidu kretanja industrijske proizvodnje u prvom kvartalu 2013. godine, te zabilježeni rast industrijske proizvodnje od 2,9 % u odnosu na isti period prošle godine, od čega u prerađivačkoj industriji rast od 11,1% , nadamo se da će ovaj trend biti održan.
Resorno ministarstvo i Vlada su u stalnom kontaktu sa privrednicima i nastoje da unaprijede poslovanje privrednih subjekata kroz poboljšaneu poslovnog okruženja, rasterećenje privrede i unapređenje njene konkurentnosti.
CAPITAL: Privrednici ponovo negoduju što se pravilnik o podjeli 20 miliona KM podsticaja priprema sredinom godine, a sredstva se ponovo dijele tek krajem umjesto na početku godine?
KOVAČEVIĆ: Nije lako usaglasiti zahtjeve poslovne zajednice i Sindikata, ali je ministarstvo to uspjelo. Pravilnik za dodjelu sredstava za podsticaj i razvoj privrede u 2013. godini će uskoro biti objavljen, kao i javni poziv. Važno je istaći da ministarstvo dodjeljuje sredstva podsticaja na osnovu raspisanih javnih poziva, a cjelokupan proces je bio i ostaće u potpunosti transparentan.
Pravilnik, javni poziv i rezultati evaluacije, kao i prethodnih godina, će biti dostupne javnosti na veb stranicama ministarstva. Takođe, u potpunosti se prati namjenski utrošak i efekti dodjele putem jasno mjerljivih i definisanih ekonomsko-finansijskih parmetara, a detaljan izvještaj se dostavlja Vladi RS. Tako je na prošloj sjednici Vlada informisana o efektima dodijeljenih podsticaja za 2012. godinu. Posebno je važno istaći da Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske već drugu godinu rada nije imala nikakvih primjedbi na proces dodjele ovih subvencija.
CAPITAL: U Beču se vodi arbitražni spor ČEZ-om i na jesen se očekuje konačna odluka. Šta ukoliko ona bude negativna, da li je moguće da će doći u pitanje funkcionisanje Elektroprivrede RS?
KOVAČEVIĆ: Ne bih da prejudiciram odluke arbitražnog suda. Obe strane imaju svoje advokatske timove i svoje argumente u ovom procesu, ali je važno istaći da Vlada RS nije strana u ovom sporu.

CAPITAL: Prije dvije godine Ministarstvo je najavljivalo reorganizaciju i spajanja ERS u jednu kompaniju. Zbog čega ni nakon dvije godine nije došlo do realizacije ovog plana?
KOVAČEVIĆ: U ovom trenutku opredjeljenje Vlade RS i resornog ministarstva je da Elektroprivreda RS ostane u većinskom vlasništvu države što podrazumijeva njeno restrukturiranje. Elektroprivreda mora biti stabilna i uspješna kompanija koja će u budućnosti sa stranim investitorima ostvarivati kvalitetnu saradnju i aranžmane i tako biti okosnica privrednog razvoja i stabilnosti Republike Srpske.
CAPITAL: Koliko je opravdan strah radnika postojeće Termoelektrane Ugljevik da će zbog investicije Comsar Energy ostati bez dovoljnih količina uglja?
KOVAČEVIĆ: Apsolutno ne postoji opravdanost za bilo kakav strah da će novi investitor ugroziti rad postojeće termoelektrane. U cilju otklanjanja svake sumnje i konfuzije koja se u poslednje vrijeme pojavljivala u Ugljeviku i to tendenciozno od strane određenih interesnih grupacija, Vlada RS je donijela zaključak 23.05.2013. godine kojim daje dodatne garancije da će obezbjediti dovoljne količine uglja do kraja produženog vijeka trajanja tj. do 2039. godine.
Naime, Vlada RS se obavezala da će obezbjediti dovoljne količine uglja iz drugih izvora u slučaju da, u realnim rudarsko-geološkim okolnostima, a uz optimalno iskorišćavanje ležišta uglja, RiTE Ugljeviku budu nedostajale količine uglja u periodu do 2039. godine tj. do kraja produženog vijeka trajanja.
CAPITAL: Šta pokazuju prvi rezultati istrazivanja prvih naftnih bušotina u Republici Srpskoj? Kada bi po vašoj procjeni mogla početi eksploatacija nafte i zemnog plina?
KOVAČEVIĆ: Rezultati dosadašnjih seizmičkih ispitivanja su krajnje ohrabrujući. Očekujem da će istražne bušotine, od kojih je prva već počela sa radom u Obudovcu, pokazati i dokazati postojanje komercijalnih ležišta nafte i gasa u regionu Posavine i Semeberije. Prema informacijama iz preduzeća Jadran naftagas, radovi se odvijaju planiranom dinamikom.

                                                                        Capital.ba