BANJALUKA, Velike hladnoće koje su pogodile RS prouzrokovale su probleme pčelarskoj proizvodnji, a mnogi pčelari su ostali bez desetina košnica, jer su pčele uginule od gladi.
Uprkos tome što mnogi pčelari još nisu prijavili štetu, jasno je da im se ne piše dobro, a tačne procjene gubitaka biće poznate kada snijeg okopni.
Predsjednik Skupštine Saveza udruženja pčelara RS Obrad Ninković kaže da se uginuća pčela prema sadašnjim informacijama kreću između pet-šest odsto, ali naglašava da mnogi ne prijavljuju gubitke, jer su donekle sami odgovorni za to. On napominje da su pčelari trebali jesenas da odrade tretman protiv pčelinje bolesti varoe i ostave dovoljno hrane u košnicama.
– Kolika će biti stvarna šteta od ove zime biće poznato tek kad otopli i kad se košnice otvore. Zdravim društvima zima neće ništa, ako imaju dovoljno hrane. Problem će biti sa pčelama koje su izmorene bolešću i one najvjerovatnije neće uspjeti zatvoriti ciklus između zimske i nove mlade pčele – pojasnio je Ninković i dodao da su pčele koje su u zimu ušle oslabljene sa malo hrane osuđene na propast.
Pčelar iz Prijedora Rajko Radivojac ističe da je i u potkozarskom kraju došlo do masovnih gubitaka pčelinjih zajednica, a najveći krivac za to je nedostatak hrane.
– Čini mi se da ćemo ovu zimu pamtiti po lošem, jer ljudi se žale da imaju po 30-40 košnica u kojima su uginule pčele. Imam oko stotinu košnica, a u tri je došlo do uginuća jer su pčele potrošile svu hranu – kaže Radivojac.
Istakao je će se gubici uveliko odraziti na prinose, jer će manjkati pčela za prikupljanje nektara.
– Evidentno je da su gubici veliki. Vrijednost tri košnice je oko 300 KM, ali te tri košnice bi mogle donijeti do 100 kilograma meda, od čije prodaje bih mogao zaraditi oko 1.500 maraka – ističe Radivojac.
Sekretar Udruženja pčelara “Glasinac” iz Sokoca Slaviša
Knežević ističe da pčelari iz ove opštine već prijavljuju gubitke, a javio im se i medar koji je ostao bez 30 košnica.
– Očekujemo veće gubitke ove zime, jer je jesenas vladala najezda varoe i pčelari koji se na vrijeme nisu oslobodili bolesti imaće uginuća. Problem je i neadekvatna hrana sa kojom su pčele uzimljene budući da prošla godina nije bila medonosna, pa je većina pčela dobila samo čisti sirup za hranu – rekao je Knežević.
Zbog niskih temperatura pčele se teže zagrijavaju, a temperatura kod matice u svako doba godine mora biti jednaka, objašnjava predsjednik Udruženja pčelara “Roj” iz Krupe na Vrbasu Novak Bojanić.
– Jednaka temperatura se postiže kružnim kretanjem pčela u košnici, a ako je društvo oslabljeno, nastaje problem, jer ne mogu postići potrebnu temperaturu – kaže Bojanić.
Pčelar iz Šamca Svetozar Evđić košnice još nije otvarao, ali po osluškivanju mu se čini da uginuća nema.
– Očekujem da sve bude uredno, jer sam pčelama ostavio dovoljno meda i ubacio im pogaču za dohranu. Ovo jeste jaka zima, ali pčela može preživjeti i u Sibiru, bitno je samo podržavati se pravila struke – kazao je Evđić.
Stočarstvo
Niske temperature zadale su probleme i stočarima usljed čega je na pojedinima farmama smanjena proizvodnja mlijeka do deset odsto. Zabilježeni su i značajni gubici u svinjogojstvu gdje se mortalitet prasadi kreće i do 15 odsto. Gubitaka ima i na preradarskim farmama, a bez problema su jedino ratari.