SARAJEVO – Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u BiH bilježi značajan pad u ukupnom obimu vanjskotrgovinske razmjene od oko 61 milion KM, pokazuje analiza ovog sektora koju je uradila Spoljnotrgovinska komora BiH.
Samim tim i pokrivenost uvoza izvozom ove industrije, sa 78,76 odsto u prvom kvartalu 2019. godine pala je na 76,80 odsto u istom periodu u 2020. godini, ili za 1,96 odsto manje, pa je tako uvoz pao za oko 29 miliona KM, ili 5,82 odsto, a i izvoz je pao za oko 32 miliona KM, ili 8,17 odsto.
Segment kože i obuće, kao najznačajniji, i po obimu i izvozu najveći dio ovog sektora, zabilježio je značajan pad izvoza od 31.625.390 KM ili 13,47 odsto. Razlog leži u činjenici da su najveća izvozna tržišta u ovom segmentu Italija, Njemačka, Slovenija, Hrvatska i Austrija, žestoko pogođena virusom korona, pa su uvedeni strogi karantini i zabrane kretanja, pa i poslovanja, na što su se nadovezali i problemi sa transportom u oba smjera, a u jednom momentu bilo je skoro nemoguće i dovesti neophodne repromaterijale za dalju proizvodnju.
Najveći pad zabilježila je proizvodnja obuće, gdje je izvoz pao za 24.877.399 KM (ukupno izvezeno 169.121.816 KM), a isto tako i uvoz za 5.513.286 KM (ukupni uvezeno 93.552.393 KM), dok je ukupni obim u segmentu obuće pao za čak 30.390.685 KM, (ukupni obim 262.674.209 KM). Iako je pokrivenost uvoza izvozom i dalje visoka i za ova prva tri mjeseca iznosi 180,78 odsto, u odnosu na isti period prošle godine (kad je iznosila čak 195,83 odsto), zabilježen je pad od 15,15 odsto.
Poslije obuće, najveći su gubici u proizvodi od kože i saračkih proizvoda, gdje je zabilježen pad izvoza od 4.852.859 KM (izvezeno je 17.645.037 KM) kao i uvoza od 5.022.867 KM (uvezeno je 19.927.136 KM), što je rezultiralo i smanjenjem ukupnog obima trgovine ovih proizvoda u iznosu od 9.875.726 KM.
U drugom najvažnijem segmentu ove industrije – odjeći i gotovim tekstilnim proizvodima bilježimo i pad, ali i porast u pojedinim tarifnim grupama. Tako je u segmentu odjeća i pribora za odjeću zabilježen porast u svim segmentima trgovinske razmjene. Izvoz je povećan za 4.691.080 KM ili za 11,77 odsto (ukupan izvoz 55.164.391 KM) u odnosu na 2019, dok su istovremeno porasli i uvoz za 6.764.647 KM ili 9,29 odsto (ukupan uvoz 64.238.070), kao i obim trgovinske razmjene ove grupe proizvoda za 11.455.728 KM ili 1,95 odsto (ukupni obim 119.402.462 KM).
Međutim, kod tarifne grupe 62 – takođe odjeća, osim pletenih i kukičanih proizvoda, zabilježen je pad izvoza za 15,08 odsto (ili 4.375.171 KM) i uvoza za 11,45 odsto (ili 9.541.150 KM), što je za 18.916.321 KM smanjilo ukupni obim trgovinske razmjene ove tarifne grupe, iako je sama pokrivenost uvoza izvozom povećana za 5,53 odsto.
U analizi se ističe da je ova industrija u potpunosti zavisna od uvoznih sirovina i repromaterijala koje ne postoje i ne mogu se nabaviti na bh. tržištu. Istovremeno, upošljava između 35.000 i 40.000 radnika, pretežno ženske radne snage.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, za “Nezavisne” je kazao da su se sa problemima prvo suočili predstavnici ove industrije te da je, s obzirom na to da sirovine i repromaterijal uvoze, i to uglavnom iz Kine, pad proizvodnje zabilježen u ovoj privrednoj grani još mnogo prije uvođenja mjera, a zbog pandemije.
“U Federaciji BiH u ovoj industriji zaposleno je oko 20.000 ljudi. Tekstilna i kožarska industrija je niskoakumulativna privredna grana, koja je uvozno ovisna. S obzirom na to da repromaterijale obezbjeđuje naručilac, oni su mnogo prije bili u problemima transporta, dopreme repromaterijala, ali i transporta gotovih proizvoda”, ističe Jašarspahić.
Dodaje da je 50% radnika u ovoj industriji na prinudnim godišnjim odmorima te da se dosta firmi preorijentisalo na proizvodnju zaštitne opreme i da im treba pomoći da je plasiraju na domaćem tržištu.
“Velika su očekivanja od vlade i zakona koji bi trebalo da pomogne prevazilaženju ovih posljedica, a do poboljšanja će doći onog momenta kada tokovi robe opet krenu”, ističe Jašarspahić.
Radovan Pazurević, predsjednik Podružnice Doboj u Privrednoj komori RS i vlasnik Fabrike obuće “Sanino” Derventa, koja zapošljava više od 900 radnika, za “Nezavisne” ističe da je ovaj sektor najviše oslonjen na nabavku repromaterijala koji u najvećoj mjeri dolazi iz Italije.
“Mi smo u velikoj mjeri još i prije mjesec dana osjetili poteškoće zbog toga što se smanjila lepeza artikala koji su mogli da se distribuiraju. Radili smo sa zalihama repromaterijala, a sa nestankom pojedinih komponenti bili smo prinuđeni da jednostavno ljude puštamo kući. Veliki broj firmi iz našeg sektora osjetio je taj problem, tako da će posljedice biti izuzetno velike. Nemamo još tačne podatke, ali veliki broj firmi nije mogao da radi”, kaže Pazurević.
Ističe da su proizvodnju morali da preorijentišu te da su mogli raditi neke programe koji nisu bili oslonjeni na italijanske repromaterijale, pa su umjesto modnog programa radili neke zaštitne, što svakako podrazumijeva i određene procese učenja.
“Sada dolazimo u situaciju da radimo na kapaljku i čekamo da se otvori italijansko i evropsko tržište. Nadam se da nećemo mnogo čekati”, kaže Pazurević te ističe da radnici nisu otpuštani, ali su neki sami otišli, a neki su bili na ugovorima. Nezavisne novine
