BANJALUKA, SARAJEVO – Direktnim stranim ulaganjem u prvoj polovini ove godine investiran je ukupno 358,1 milion KM, što je manje za čak 45,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kada je bilo uloženo 660,9 miliona KM.
Istakli su ovo u Agenciji za unapređenje stranih investicija u BiH, a prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH.
“Najznačajniji priliv je iz Austrije 84,2 miliona KM i Hrvatske 66,9 miliona KM, a slijede Turska sa 39,9, Nizozemska 37,5, Njemačka 36,2 i Slovenija sa 34 miliona KM”, kažu u Agenciji za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA).
Oni kažu da je u prvoj polovini ove godine najviše investirano u finansijske uslužne djelatnosti i to 121,8 miliona KM, ali da u te finansijske djelatnosti ne ulaze osiguranja i penzijski fondovi.
Pored investicija u finansijske uslužne djelatnosti, velika ulaganja su bila i u trgovini na veliko, osim trgovine motornim vozilima, 84,2 miliona KM. U poslovanje nekretninama ukupno je investirano 43,2 miliona KM, a u proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom 17,4 miliona KM. Među oblastima u koje je najviše investirano u prvoj polovini ove godine su i upravljačke djelatnosti u koje je uložen 11,1 milion KM.
Kako kažu u FIPA, u ovih pet djelatnosti investirano je tri četvrtine ukupno evidentiranog iznosa stranih investicija u prvom polugodištu ove godine.
U istom periodu prošle godine evidentirano je 660,9 miliona KM stranih investicija, a za cijelu godinu iznenađujućih 699 miliona KM, što je, priznaju i u FIPA, daleko manje od očekivanog.
Inače, ukupne direktne strane investicije u BiH od maja 1994. godine do decembra prošle godine iznose 15 milijardi KM.
“Više od polovine ovog iznosa odnosi se na investicije iz Austrije, Hrvatske, Srbije i Slovenije”, dodaju u Agenciji za unapređenje stranih investicija BiH.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da ovakav drastičan pad vrijednosti stranih ulaganja nije neočekivan, s obzirom na pandemiju virusa korona i sličan trend u većem dijelu svijeta.
“Međutim, za BiH on je posebno poguban, jer je obim stranih ulaganja bio nedovoljan i u prethodnim godinama, a atraktivnost države za ulaganja na veoma niskom nivou”, naglasio je Gavran.
On kaže da je struktura ulaganja takođe veoma nepovoljna, jer je udio proizvodnje veoma mali, a finansijske usluge i trgovina dugoročno često generišu veći odliv novca iz države od privremenog priliva.
“Ukoliko, na primjer, evidentiramo investiciju u banku u stranom vlasništvu, novac je ušao u BiH. Na osnovu povećanja kapitala te banke povećava se i njen kapacitet da plasira kredite u BiH te dobit od tih kredita po povratu se može prebaciti izvan BiH i onda u sumi imamo veći odliv od originalnog priliva. Zatim u slučaju trgovine investicija, na primjer, trgovinski lanac u stranom vlasništvu koji dominantno uvozi robu umjesto prodaje domaćih proizvoda, još jasnije pokazuje da konačni rezultat investicija može biti negativan u smislu odnosa novca koji uđe u BiH i novca koji na kraju napusti BiH”, pojasnio je Gavran.
Kako kaže Gavran, ipak najveći problem za BiH je to što, za razliku od drugih država svijeta, ni eventualni povratak nivoa stranih ulaganja na onaj prije pandemije, neće biti ni izbliza dovoljan za ukupan oporavak privrede ili značajan impuls ekonomskom razvoju. Dodao je da to posebno neće biti dovoljno ako struktura ostane slična i ulaganja u proizvodnju ne postanu dominantna.
STRUKTURA INVESTICIJA
121,8 miliona KM – finansijske uslužne djelatnosti
84,2 miliona KM – trgovina na veliko
43,2 miliona KM – poslovanje nekretninama
17,4 miliona KM – proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom
11,1 milion KM – upravljačke djelatnosti
Najveći priliv prije 13 godina od 2,6 milijardi KM
Najveći godišnji priliv stranih direktnih investicija, kako su nedavno objavili mediji, BiH je imala 2007. godine, i to 2,6 milijardi KM, zahvaljujući privatizaciji velikih državnih preduzeća, uključujući i najveći posao prodaje većinskog kapitala “Telekoma Srpske”.
Već naredne 2008. godine, priliv je bio 1,3 milijarde KM, a u godinama koje su slijedile investicije su bile manje od milijarde KM. Nezavisne novine