BANJALUKA, SARAJEVO – Iako je pandemija virusa korona negativno uticala na kupovnu moć brojnih građana, broj prodatih novih stanova u BiH u trećem kvartalu 2020. godine je za 43 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Razlog za ovakav skok prodaje stanova, uprkos pandemiji kovida-19, ekonomski analitičari vide u tome što su nekretnine često najsigurnije tržište za ulaganje.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u odnosu na prosječan brој prodatih novih stanova u 2019. godini, ove godine je taj broj veći za 9,7 odsto.
“Ovaj podatak se ogleda i kada u obzir uzmemo ukupan broj prodatih kvadrata novih stanova. Površina prodatih novih stanova u trećem kvartalu 2020. godine u odnosu na treći kvartal 2019. godine veća је za 45 odsto i u odnosu na prosječnu površinu prodatih novih stanova u 2019. godini veća je za 11,2 odsto“, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Cijena kvadrata stana je takođe neznatno viša u odnosu na isti period prošle godine, jer prosječna cijena prodatih novih stanova u trećem kvartalu 2020. godine iznosi 1.651 KM, što je za 1,6 odsto više u odnosu na prošlu godinu.
Predrag Duduković, ekonomski analitičar SWOT, u razgovoru za “Nezavisne” je rekao da je u situacijama velikih kriza, kao što je situacija izazvana virusom korona, najsigurnije da novac bude u nekretninama.
“Svako ko je planirao da uloži novac u neki biznis odustao je od toga, jer je situacija takva da ne možete biti sigurni šta će uslijediti. Samim tim taj, da tako kažem, višak novca je uložen u nekretnine i da se čekaju bolja vremena, koja će sigurno doći, kada se nekretnina može prodati i novac uložiti u ono u šta je namjeravano“, rekao je Duduković.
Dodao je da su čak neki građani povlačili sredstva iz banaka plašeći se da ne dođe do problema u ovom periodu.
“U bankama su inače male kamatne stope na oročena sredstva pa se ne isplati štedjeti novac u bankama i građani misle da je sigurno novac uložiti u nekretnine i eventualno tu istu nekretninu iznajmljivati. Iako je bankarski sektor prilično stabilan, u duhu našeg naroda je da je novac najsigurnije imati u nekretnini“, kazao je Duduković.
Naglasio je da postoji još jedan razlog zašto je prodaja novih stanova u trećem kvartalu ove godine veća u odnosu na isti kvartal prošle godine, a to je da dio građana koji radi u inostranstvu zarađeni novac ulaže u nekretnine u BiH.
Istakao je da je nekretnina na neki način najsigurnija investicija, posebno ukoliko građani žele da sačuvaju svoj novac.
Dragan Milanović, direktor agencije “Remax” u Banjaluci, u razgovoru za “Nezavisne” je rekao da je tržište nekretnina na početku ove godine i početku pandemije dobro startovalo, te da još nisu osjetili krizu.
“U stanogradnji nismo osjetili neki pad, prvi kvartal je bio zaista dobar, počelo se dosta graditi“, rekao je Milanović.
Dodao je da prvi udar krize uvijek ide na one koji nemaju velika primanja, a kupci nekretnina su često oni sa dubljim džepom.
“Ti građani su ili kreditno sposobni i rade u ozbiljnijim firmama, ili su imali gotov novac, te na njih na početku nije uticala kriza“, kazao je Milanović.
Istakao je da postoji mogućnost da se kriza uvuče i u ovaj sektor, ako situacija u vezi s virusom korona potraje.
“Banke su malo pooštrile kriterijume za dizanje stambenih kredita, smanjile su broj plasmana, duže traju procedure dizanja kredita i to se već osjeti. Ukoliko to bude potrajalo, moglo bi se odraziti na kupovnu moć kupaca nekretnina“, objasnio je Milanović.
Naida Ćerimagić, vlasnica agencije za nekretnine “Top nekretnine” Sarajevo i predsjednica Udruženja učesnika u prometu nekretnina u Privrednoj komori FBiH, kazala je da je u Sarajevu ove godine čak u porastu potražnja za stanovima, te da fali stanova u ponudi.
“Nismo zabilježili pad cijena stanova, jedini pad koji je primjetan je pad cijena rente, jer je ovom situacijom pogođen turizam, a većina vlasnika stanova na dan se odlučila da izdaje na duži period, te veća konkurencija znači manju cijenu“, rekla je Ćerimagićeva.
Dodala je da je zabilježena veća potražnja za nekretninama u okolini Sarajeva, vikendicama sa zemljištem od 500 do 1.000 kvadrata.
“Ova situacija je promijenila svijest kod ljudi da shvate da je možda bolje biti u nekom prigradskom naselju u kući sa baštom, da niste u centru grada“, navela je Ćerimagićeva. Nezavisne