BANJALUKA, Nakon što je posljednjih sedmica švajcarski franak kontinuiranim rastom dosegao svoje maksimalne vrijednosti, građani koji su kredite vezali za “švajcarce”, pored opcije ostanka u trenutnom kreditnom statusu, u sve većoj mjeri razmatraju opcije izlaska iz ove vrste kreditne vezanosti.
Naime, onima koji su podigli kredite u francima, a žele izaći iz ovih sve nepovoljnijih kreditnih stega, imaju opcije da konvertuju kredit u konvertibilne marke ili evro, druga varijanta je podizanje drugog kredita kojim će zatvoriti kredit vezan za franak, a treća varijanta je da čekaju da švajcarska valuta počne da pada.
Kako u praksi izgleda problem koji imaju građani koji su podigli kredite u francima najbolje se može vidjeti na primjeru Bojana K. iz Banjaluke, koji je podigao 2006. godine kredit od 67.500 CHF.
Naime, njemu je rata bila 400 franaka, što je tada iznosilo oko 507 KM. Sa današnjim kursom, rata mu iznosi 718 KM.
Međutim, uprkos visokoj rati, on kaže da mu se ne isplati konverzija po modelu koji trenutno nude banke. Ukoliko bi se odlučio da zatvori postojeći kredit novim, indeksiranim u evrima ili markama, za to bi mu bilo potrebno više od 130.000 KM, pa bi na rok otplate od 15 godina rata bila veća od 800 KM. To praktično znači da, uprkos tome što već pet godina vraća kredit, njegov dug izražen u markama je veći nego onog dana kada je počeo s njegovom otplatom.
Radovan Bajić, direktor banjalučke NLB Razvojne banke, kaže da je o tom problemu najveći broj banaka u RS u ovom trenutku spreman da razgovara sa dužnicima, tako da će im izaći u susret da vrate te kredite bez posebnih dodatnih troškova.
“Kada je došlo do rasta kursa švajcarskog franka, zbog čega su rate na ove kredite skočile, banka je donijela odluku da onima koji su podigli ovakvu vrstu kredita odobri vraćanje kada god oni to žele bez posebnih troškova naknade i konverzije”, rekao je Bajić.
On je objasnio da su prilikom podizanja kredita građanima službenici banke na čijem je čelu uvijek preporučivali da je ipak najbolje da podižu kredite u markama ili evrima, za koji je marka direktno vezana, jer u suprotnom postoji veći rizik.
“Uvijek preporučujemo podizanje kredita u onoj valuti u kojoj klijent prima platu. Zbog ovakve naše preporuke u banci je realizovan i veoma mali broj, ispod 0,5 odsto, kredita vezanih za švajcarski franak”, dodao je Bajić.
On je dodao da je činjenica da prosječne kamatne stope na kredite iznose osam odsto, dok su kod kredita vezanih za franak iznosile između tri i četiri odsto, ipak upućivala na nelogičnost, jer u toj situaciji klijent mora da snosi rizik promjene kursa koji je uvijek veći od rizika promjene kamatne stope.
Sve veći broj građana koji su kredite podigli u švajcarskoj valuti traži pomoć domaćih udruženja potrošača, ali osim preporuke da zajedničkim udruživanjem i pritiskom na instituciju ombudsmana za zaštitu potrošača BiH nešto učine, nisu mogli dobiti značajniju pomoć.
“Svi krediti, pa i oni vezani za franak, ukoliko nisu potrošački, nisu u domenu naše zaštite”, rekao je Danijel Malić, izvršni direktor u Udruženju za zaštitu potrošača “Plava sfera”.
On je ocijenio da su u trenutnoj situaciji građani primorani na to da se udružuju, jer pojedinačno nikako neće riješiti problem, jer u borbi sa bankama država ne može da izađe na kraj, što stvara veoma jasnu sliku koliko je u cijeloj priči običan građanin sitan.
“Osnovni problem u trenutnoj situaciji nije u bankama koje imaju pravo da traže naplatu rata, već u nedorečenosti Zakona o zaštiti potrošača BiH, koji je bio prevaziđen već nekoliko mjeseci nakon njegovog stupanja na snagu prije pet godina”, rekao je Malić.
Milorad Dodik, predsjednik RS, rekao je u petak da ostaje da se vidi na koji način će Vlada RS moći nešto da uradi u vezi s naglim skokom kursa švajcarskog franka, čiji je srednji kurs u petak porastao na rekordnih 1,80 KM.
On je tada izjavio da se, iako je lično pesimista da se bilo šta može učini po tom pitanju, jedino subvencijama kamatnih stopa može pomoći ljudim koji su se našli u ovakvom kreditnom problemu. Nezavisne novine
Konverzija skupa, ostaje samo nada
17 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
A, zašto se ne pokuša nešto kao što je uradila Vlada Republike Hrvatske??
Još nije uradila, a ne zna se ka'će
oni bar nešto pričaju i pokušavaju 🙂
niko nije ispitao izvore finansiranja u CHF niti pod kojim uslovima su se banke zadužile u CHF. Takođe nije napravljena analiza ugovornih uslova i njihova primjena. Meni ova mjera sadašnje hrvatske vlade izgleda neozbiljno.
Dobro ste rekli ko zna kako su se banke zadužile, možda su odma otplatile naše kredite pa sada uzimaju razliku sebi. Ovo je jedan začaran krug koji mi kao mali ljudi ne možemo ništa osim da se udružimo i pokušamo se zaštiti. Kako su mogli dobiti licencu i kako je to zakonom da daju u drugoj valuti kada mi živimo u BiH, a ne u Svajcarskoj, a plate u KM. Ako su na početku znali šta nam slijedi zašto nismo ODMAH dobili obavještenje od banke da li pristajemo na zamjenski kredit,ovako su nas doveli pred svršen čin. Da nam je sada glavnica duplo veća od datog kredita. I kako se još zadužiti 50.000 na postojeći kredit kada traže razliku chf prema EUR-om i dodatne troškove. A kamata 2007.g. nije bila tri, četiri posto, nego 6,75 promjenjiva. Još malo pa se izjednacio sa EUR-om. Bilo bi dobro kada bi donijeli odluku da zamrznu kredite dok se ne stabiliše ili da nam bez naknade konvertuju chf po onom kursu koji je bio prilikom podizanja kredita. Čak i Švajcarska nešto poduzima da zaustavi rast, a kod nas ništa. Umjesto da budu sretni što je narod obezbjedio svoje stambeno pitanje sebe zaduživši nismo mi radi bjesa dizali taj kredit nego da porodici obezbjedimo krov nad glavom i da se krene u bolje sutra, ali ne, svaki dan nas vuku unazad. Ako ima neko ko nam može pomoći neka nam pomogne jer ćemo biti socijalni slučaj.
Još se Hipo svake godine hvali sa razno raznim donacijama, za 6 mj.dobiti od 18 mil. i tako dalje.Pa kako to može biti u recesiji. Stvarno ne znam da li njih neko kontroliše. Druge banke se sada bore sa akcijama na zamjenske kredite i to u (KM)kako to sada može. Pozdravljam članak Nikole Grabovca sve je rečeno u dvije, tri rečenice ali ako drugi budu imali sluha za taj prijedlog.
@5, @6
ako zelite da zajednicki rijesimo problem, molim vas da me kontaktirate na mail: [email protected]
pocev od 2006 svaka poslovnica hipo banke bila je bukvalno oblijepljena reklamama za kredite u chf , popularno ih tada zovuci , akcijom ,nije bilo govora da su njihovi bankari upozoravali ljude kako bajic rece za nlb. banku ,vec na protiv.ocito se sve unapred znalo.proci ce ovaj bankarski cunami,ali hipo banka ce izgubiti znacajan broj klijenata,zbog svoje gladi za brzim ekstra profitom
Kontaktiracu Vas.hvala.
@8
upravo tako, njihovi sluzbenici su nas nagovarali na te kredite…
privukao me naziv članka u novinama:
“Dok je cijeli svijet na nogama bh. vlast nijemo posmatra borbu građana s francima”
države u našem okruženju pokušavaju da nađu načina da građanima koji imaju zaduženje izraženo u CHF pomognu, a nama…
jedino kažu: sami ste krivi.
Ok, proći će i ovo, ali šta ako se desi ista stvar sa zaduženima vezanim za EUR?
da li će bh vlast nijemo posmatrati i to?
Hypo banka je posebna priča i oni su pokazali svoju grabežljivost i neprofesionalnost. Ugasila sam račun u toj banci i nikada više tamo.
Kada bi to isto uradila masa nezadovoljnih klijenata sigurno bi tada reagovali.
@10
poslala sam vam mail.
Hvala
eno, u Avazu članak od pola metra, veli prof. Grabovac ako padne Euro pašće i marka, a onda dalje u tekstu kaze da se i on zalaze za pad vrijednosti KM valute
nego, ako znamo da u ekonomiji se uvijek prelijeva kapital tj. “dok nekome ne smrkne, drugom nece osvanuti”, ima li kakve sanse da mu na Balkanu profitiramo od ove krize u USA
prof Grabovac kao i Aleksa neprestano otkrivaju toplu vodu i klepeću napamet.
Jeste li dobili moj emajl, na adresu f.frank. Jel tacna adresa
Jeli to svi odustadoste.
nismo dobili mail [email protected]