BANJALUKA, Produženje zakonskog roka za izmirivanje odloženih poreskih obaveza u RS sa tri na pet godina bilo je potrebno, jer mnoga preduzeća imaju poteškoće u poslovanju i svoje reprogramirane obaveze teško izvršavaju, izjavio je juče Zoran Tegeltija, ministar finansija RS.
Komentarišući usvojeni Zakon o načinu izmirenja poreskog duga, koji je stupio na snagu, Tegeltija je izrazio očekivanje da će kroz taj zakon postići sigurnost naplate tekućih prihoda, a da će poreski obveznici svoje reprogramirane obaveze redovno izvršavati.
On je potvrdio da u posljednje vrijeme ima dosta raskinutih ugovora s firmama koje nisu poštovale ugovoreni reprogram poreza.
“Postoje poreski obveznici koji se samo prijave da dobiju reprogram, plate jednu ratu, a onda prestaju da plaćaju. Ima takvih nesavjesnih poreskih obveznika. Međutim, većina je onih koji uredno plaćaju i izvršavaju obaveze po reprogramu”, istakao je Tegeltija.
On je istakao da se postavlja i pitanje šta sa obavezama naslijeđenim prije 2000. godine, sa firmama koje su otišle u stečaj ili ne postoje više njihovi vlasnici, te naveo da će u takvim slučajevima “sigurno biti jedna vrsta gubitka”.
Poreska uprava RS trenutno u reprogramima potražuje 212 miliona KM poreza.
Predmetni zakon, koji predviđa i konverziju dospjelih poreskih obaveza u vlasničke udjele RS u dužničkim preduzećima zaključno s krajem 2012, proteklih mjesec dana izazvao je žestoke kritike opozicije, ali i ekonomista.
Mnogi od njih smatraju da će Vlada RS na taj način nesavjesnim privrednicima nekažnjeno očistiti poreske dugove, a zauzvrat dobijati “bezvrijedne akcije”.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS – SWOT, smatra da će konverzija duga u akcije izazvati više štete nego koristi, prije svega u slanju loše poruke prema redovnim poreskim platišama.
“Vjerujem da ima privrednika kojima bi na taj način vrijedilo pomoći, ali će, nažalost, biti puno više onih koji će nastojati iskoristiti odredbe zakona za mešetarenje i izbjegavanje obaveza plaćanja poreza, što je pogubno”, rekao je Grabovac.
Da bi se ublažile negativne posljedice zakona, Grabovac predlaže da se propišu posebne povoljnosti za redovne poreske platiše ili da se Vlada RS od špekulanata osigura kroz daleko veći imovinski kolateral, mada vjeruje da je to teško izvodivo s obzirom na to da su dužničke firme već odavno hipotekarno opterećene.
U Privrednoj komori RS, pak, nisu zauzeli jedinstven stav naspram navedenog zakona, s obzirom na to da među njihovim članicama ima onih koji podržavaju, kao i onih koji se protive usvojenim rješenjima.
“Predstavnici pojedinih preduzeća su na javnim raspravama iznijeli mišljenje da zakon može pomoći održanju proizvodnje, a da je odgovornost na onima koji usvajaju programe, dok su privrednici koji redovno izmiruju obaveze smatrali da će zakon stimulisati neuredne platiše”, kazala je Dragica Ristić, direktor Privredne komore RS.
Željka Cvijanović, predsjednica Vlade RS, izjavila je nedavno da je navedeni zakon donesen da bi se pomoglo privredi u uslovima krize, kako bi nastavili s poslovanjem. Komentarišući kritike opozicije, ona je rekla da je mnogo poreskog duga ostalo iz vremena kada su one bile na vlasti, među kojima i nenaplativih 700 miliona KM od fiktivnih firmi.
Ona je kazala da u zemljama regiona ima sličnih zakona, navodeći da svaka vlada interveniše kako smatra potrebnim da bi spasila svoju privredu. Nezavisne novine