BANJALUKA, Sporazum CEFTA omogućio je bh. izvoznicima bolji plasman robe na tržištu, a to je prvi i prilično veliki korak na evropskom putu BiH.
Pokrivenost uvoza izvozom u spoljnotrgovinskoj razmjeni sa zemljama potpisnicama ovog sporazuma ove godine je bila iznad 61 odsto, što je dobar pokazatelj, kaže Mladen Zirojević, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
– CEFTA je nama dobrodošla, jer je objedinila tridesetak bilateralnih sporazuma i predstavlja dobru pripremu domaće ekonomije za neuporedivo jaču i ozbiljniju utakmicu s EU nego što je to ranije bio slučaj, a to je i predznak perspektive – naglašava Zirojević.
Kakav je uticaj ovaj sporazum imao na spoljnotrgovinski deficit BiH, koji je bio svojevrsna bolna tačka domaće ekonomije?
ZIROJEVIĆ: Svakako pozitivan, s obzirom na to da se u posljednjoj godini od ukupnog izvoza u spoljnotrgovinskoj razmjeni na zemlje potpisnice CEFTA odnosi skoro trećina. Manji rast spoljnotrgovinskog deficita u prošloj godini u odnosu na dvije prethodne godine pokazuje da pozicija privrede u BiH polako jača, dolazi na viši nivo i postaje sve otpornija i spremnija za utakmicu s EU. Naravno, do ostvarenja konačnog cilja čeka nas još dosta teškog posla koji se ne može uraditi preko noći, ali to je proces kroz koji su prolazile i prošle sve članice EU. Inače, najveću spoljnotrgovinsku razmjenu BiH ostvaruje sa Srbijom i Hrvatskom, dok okosnicu domaćeg izvoza uopšte čine bazni metali i drvo niskostepene obrade.
Bili ste glasan i jasan protivnik primjene Zakona o zaštiti domaće proizvodnje kada je usvajan u Parlamentarnoj skupštini BiH, a čak ste i javno poslanicima stavljali do znanja da njegove odredbe nesporno i direktno krše Sporazum CEFTA?
ZIROJEVIĆ: I danas smatram da je cijela ta priča bila pokušaj predlagača ovog zakona, Jerka Ivankovića Lijanovića, da se u masi podataka progura nešto što njemu najviše odgovara. Umjesto da se prilagodimo Sporazumu, mi takvim zakonskim rješenjem kršimo njegove odredbe. Štaviše, u samom tekstu ovog zakona toliko je nelogičnosti da je to više suvišno komentarisati i ponavljati, a glavna se ogleda u tome što se predviđa uvođenje pune carinske stope na 950 tarifnih linija od kojih čak 70 odsto nikada nije ni bilo predmet uvoza u BiH. Svjesnom i smišljenom konstrukcijom naziva zakona, predlagač je želio da javnost navede na razmišljanje da je svako ko se protivi ovakvom rješenju, pa tako i ministar Zirojević, automatski i protiv zaštite domaće proizvodnje, što je apsolutno netačno. Eto, ispada da sam i ja protivnik domaće proizvodnje čija zaštita mi je praktično obaveza, dok joj je “zaštitnik i prijatelj” onaj koji, između ostalog, štiti domaću proizvodnju kikirikija, tropskih plodova, meksičke tekile i francuskih vina, te mnoštva drugih proizvoda koji se ne mogu dovesti u bilo kakvu vezu s BiH. To je potpuno bespotrebno i nerealno, da ne kažem van pameti. Uostalom, ja sam, na primjer, kroz razgovore s predstavnicima Turske dogovorio odobravanje uvoza hiljadu tona mesnih prerađevina iz BiH, što je više nego dovoljno u odnosu na domaće proizvodne kapacitete, potpuno svjestan toga da se domaća proizvodnja mnogo bolje štiti ovakvim ugovorima nego bespotrebnim rješenjima koja mogu izazvati kontramjere drugih zemalja i proizvesti dugoročne negativne posljedice.
Sve češće su primjedbe proizvođača u BiH da su u neravnopravnom položaju u segmentu plasmana poljoprivrednih proizvoda na domaćem i tržištu zemalja potpisnica CEFTA?
ZIROJEVIĆ: Tačno je da su primjedbe sve učestalije, a moram reći i da su sasvim opravdane, zbog čega im i lično poklanjam najveću pažnju. Svjesni smo da je taj sektor najugroženiji i najizloženiji svojevrsnom udaru posljedica koje nosi otvaranje bh. tržišta. Svakodnevno smo u kontaktu s poljoprivrednicima i na osnovu toga nastojimo artikulisati zahtjeve i uputiti ih prema Savjetu ministara i Parlamentarnoj skupštini, a sve sa ciljem da se korigovanjem postojećih i donošenjem novih propisa poboljša njihov položaj. Upravo na bazi zahtjeva koje dobijamo kreirali smo i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskim tarifama kojim se uvodi pet tarifnih kvota i predviđa smanjenje jednog broja carinskih stopa.
Kakvi su trgovinski odnosi sa susjednim zemljama, imajući u vidu činjenicu da je bilo slučajeva kršenja Sporazuma o slobodnoj trgovini i uvođenja vancarinskih barijera?
ZIROJEVIĆ: Još prije godinu dana, u saradnji sa Spoljnotrgovinskom komorom BiH i entitetskim privrednim komorama, sagledali smo takve slučajeve i spisak utvrđenih nepravilnosti dostavili resornim ministarstvima u Srbiji i Hrvatskoj. Još nismo dobili odgovor koji bi inicirao rješavanje problema i o tome smo obavijestili Generalni sekretarijat CEFTA u Podgorici. Nadam se i hoću da vjerujem da ćemo već u oktobru, na ministarskom sastanku zemalja potpisnica ovog sporazuma, biti u prilici da konkretno i korektno otvorimo tu temu, te nađemo način za prevazilaženje poteškoća. Ukoliko, pak, ne riješimo probleme u prometu određene robe, sazvaću sastanak sa resornim ministrima u RS i FBiH i inspekcijskim organima, kako bi razmotrili situaciju i mogućnost uvođenja eventualnih kontramjera, odnosno djelovanja po principu reciprociteta.
Elektroprenos
Elektroprenos je akcionarsko društvo i nametanje rješenja od strane visokog predstavnika u direktnoj je suprotnosti sa standardima upravljanja akcionarskim društvom. Bilo je niz pokušaja da se normalizuje stanje kroz aktivnosti u Skupštini akcionara, prije svega mislim na usklađivanje Statuta sa zakonom, gdje je i uzrok problema, ali je sada više nego očigledno da bošnjački lobi nije htio tražiti rješenje kroz Skupštinu akcionara nego je svojim aktivnostima u OHR tražio nametanje svojih stavova. Rješenje se mora tražiti u okviru Skupštine akcionara.
Poljoprivreda
Suštinski problem poljoprivrede u BiH jesu mala finansijska izdvajanja u ovaj sektor u odnosu na susjedne zemlje. Godišnja izdvajanja na nivou entiteta jesu 80 miliona KM, a na nivou BiH 160 miliona KM, što je zanemarljivo u poređenju s 1,2 milijarde KM, po koliko godišnje izdvajaju Srbija i Hrvatska, koja, štaviše, u ovaj sektor ubacuje i nekoliko stotina miliona maraka iz IPA fondova namijenjenih ruralnom razvoju. Potrebni su nam snažniji iskoraci u tom smjeru. Fokus