BANJALUKA, SARAJEVO – Nedovoljno zaposlenih, a milionski poslovi. Dugovanje obaveza ili nerealno prikazivanje prihoda. Eksploatacija prirodnih resursa bez ugovora ili dodjeljivanje ugovora bez javnih nadmetanja.
To su samo neki od problema koji prate oblast koncesija u BiH, iz kojih se može zaključiti da koncesionari love u mutnom, a sve to uz prećutnu podršku države.
Iz iskustva “Transparency Internationala BiH” proističe da u ovoj oblasti vlada haos koji odgovara svima, o čemu svjedoči i podatak da registri koncesija nisu izrađeni na brojnim nivoima vlasti, a i tamo gdje jesu – imaju nedovoljno podataka. I godinama se, manje-više, ništa ne mijenja.
“Imate slučaje ‘profesionalnih čuvara’ koncesija – to su firme koje su dobile koncesiju, ne eksploatišu, već čuvaju ta prava za dolazak investitora kojem se te koncesije onda prodaju. Postoje brojni takvi primjeri“, kaže Srđan Traljić, menadžer za odnose sa javnošću u “Transparency Internationalu BiH”.
Kod koncesija koje se ne realizuju, dodaje, postoje brojni korupcijski rizici.
“Imate sada slučaj ‘Viaduct’. Imate firmu sa jednim zaposlenim koja je dobila koncesiju pod ko zna kakvim okolnostima, država je izašla iz te priče, ali sada moramo da platimo odštetu“, podsjetio je Traljić u izjavi za “Nezavisne novine”.
Događa se, dodao je, i to da koncesionari prikazuju prihode koji nisu realni, a koncesiona naknada se plaća na prikazane prihode.
“Država naplaćuje koncesionu naknadu vjerujući u ono što koncesionar prikaže u svom izvještaju. A šta se zapravo dešava? Mi smo poredili cijene, recimo, aluminijuma na svjetskom tržištu, koje su, kada je počeo rat u Ukrajini, značajno porasle, a prihodi države ostali su isti“, argumentuje Traljić.
Na sceni je, potvrđuje, i pojava da se eksploatacija resursa radi bez zaključenih koncesionih ugovora, ali i da se ugovori dodjeljuju bez javnih nadmetanja.
“U oblasti koncesija nismo došli ni do nivoa osnovne transparentnosti – da imamo na jednom mjestu podatke ko su koncesionari, šta rade, koliko zarađuju i koliko prihoda od toga ima država”, kaže Traljić.
Mlađen Mandić, bivši pravobranilac BiH, smatra da su koncesije u Srpskoj zapravo način da se uzmu pare od naroda, a da se upropaste javna dobra.
“Ono što radi Republika Srpska, to nije zabilježeno u istoriji nijedne države, koliko ja znam. Mi umjesto da imamo koristi od tih koncesija, non-stop smo u minusu. Evo, uzmite slučaj ‘Viaduct’, uzmite slučaj ‘Serdarov’. Ja ne znam nijednu koncesiju u kojoj Republika Srpska ima koristi. Mi smo stalno u minusu pored tolikih bogatstava. Prema tome, koncesije u Republici Srpskoj služe za pljačkanje naroda i za bogaćenje pojedinaca koji su na vlasti“, rekao je Mandić za “Nezavisne novine”.
Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kaže da je oblast koncesija najprofitabilnija za sivu zonu.
“Tu se, u suštini, radi o uzimanju koncesija kroz neke političke kombinacije i potom razne preprodaje, ustupanja, pa čak i pokušaje arbitražnih procesa u kojima ljudi koji dobiju koncesije ništa ne završe, ali dobiju desetine ili stotine miliona maraka kroz vrlo čudne pravosudne okolnosti. Tu je najveća odgovornost ubjedljivo na pravosuđu. U pitanju su vrlo mutne radnje i to je oblast koju treba detaljno provjeriti, kroz pravosudne institucije pročešljati i staviti tačku na čerupanje narodnog novca. Svaki probisvjet koji se pojavi ovdje kod nas uzme 50 miliona, 100 miliona, 200 miliona, a to ne može bez političke podrške“, naveo je Borenović za “Nezavisne novine”.
Đorđe Vučinić, član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kaže da se u svjetlu afera koje se odnose na koncesije ne može retroaktivno djelovati, ali, svakako, posla ima za pravosuđe.
“Možemo da djelujemo u budućem okviru, ali je pitanje da li u ovom momentu postoji zainteresovana većina koja bi išta mijenjala. Slučaj ‘Viaducta’ je možda najbolji pokazatelj da neko čeka da što više dana prođe i da se nabere što više kamate kako bi se što više novca izvuklo iz budžeta Republike Srpske. Sve ovo je mnogo veće pitanje za pravosuđe, koje se pravi nijemo i slijepo na sve ovo što se dešava“, naglasio je Vučinić za “Nezavisne novine”.
Podsjećanja radi, koncesija u slučaju “Viaduct” će građane Srpske koštati više od 110 miliona maraka. Rok za izmirenje duga prema slovenačkom “Viaductu” istekao je, što znači da će BiH, tačnije Srpska, na osnovni dug od oko 110 miliona KM morati da plati i kamate, koje zasad iznose oko dva miliona KM. Srpska će, naime, morati da slovenačkoj kompaniji isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.
Nezavisne novine