BANJALUKA – Od 261 kompanije, koliko ih je učestvovalo u nedavnom anketiranju o stanju zaliha sirovina, odnosno repromaterijala, gotovo svaka sedma navela je da je bez zaliha.
Pokazuje to anketa Spoljnotrgovinske komore BiH, u sklopu koje su se firme u ogromnoj većini izjasnile da sirovina imaju na zalihama tek za jedan mjesec, dok je manje od deset njih navelo da im zalihe mogu biti duže od pola godine.
Kada je, recimo, riječ o prehrambenim proizvodima, proizvođači iz BiH se susreću sa problemom pri nabavci ambalaže.
“Problematičan je uvoz repromaterijala, odnosno materijala za pakovanje proizvoda”, rekli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Sudeći po informacijama kojima raspolažu, ambalaža nije jedini problem s kojim bi se mogla suočiti domaća agroindustrija.
“U narednim mjesecima očekujemo pogoršanja i otežan rad u ovoj industriji s obzirom na to da je uvoz sirovina znatno otežan, a bh. industrija, poput mesoprerađivačke, mlinske industrije, proizvodnje ulja, šećera, hrane za uzgoj peradi i stoke, zavisna je od uvoza. Prema preliminarnom istraživanju koje je sprovela Komora, postojeće zalihe dovoljne su proizvodnju naredna oko dva mjeseca”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
U nezahvalnoj je poziciji i tekstilno-kožarska industrija, zaključuje se u presjeku stanja za prva tri mjeseca ove godine.
“Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće je u potpunosti zavisna od uvoznih sirovina i repromaterijala koji ne postoje i ne mogu se nabaviti na bh. tržištu. Istovremeno, zapošljava između 35.000 i 40.000 radnika, pretežno ženske radne snage”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, takođe potvrđuje da brojna preduzeća imaju problem sa nabavkom sirovina, odnosno repromaterijala.
“Imamo u ovom momentu narušen sistem redovnog snabdijevanja sirovinama u gotovo cijeloj prerađivačkoj industriji. Sigurno je to jedna od otežavajućih okolnosti, zbog čega je očekivan pad u prihodima”, rekao je Račić za “Nezavisne novine”.
Naveo je da se, recimo, bilježi da preduzeća iz oblasti tekstilne i kožarsko-obućarske industrije ne mogu da obezbijede repromaterijal.
Otežana je nabavka, kako je naveo, i materijala za građevinski sektor, poput fasada i stakla.
Podsjetimo, nedavno su i iz Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala Privredne komore Republike Srpske upozorili da je onemogućena nabavka građevinskog materijala za rad na gradilištima, a znatno su više ulazne cijene onog materijala kojeg trenutno ima na stanju, na šta, između ostalog, utiču i povećane transportne cijene.
“Nedostatak je i repromaterijala u industriji građevinskog materijala, koji se nabavlja iz Hrvatske, Srbije, Poljske, Mađarske, Njemačke, Austrije, Italije, a interesantno je pomenuti da je i Kolumbija jedan od dobavljača pojedinim privrednim društvima. Sve ovo onemogućilo je kontinuirani rad privrednih društava”, rekao je Mile Petrović, sekretar ovog udruženja.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, većina firmi koja se izjasnila tokom anketiranja navela je da koristi uvozne sirovine, odnosno repromaterijal, odnosno njih blizu 160.
Najviše ih sirovine uvozi iz Italije, potom iz Srbije, Njemačke, Hrvatske, Austrije, Slovenije, Kine, Mađarske i Turske.
Odgovarajući na pitanje o načinu nabavke sirovina, odnosno repromaterijala, većina firmi je navela da ih direktno uvozi od proizvođača iz inostranstva.
Firme iz BiH su se u ovoj anketi izjasnile i o zalihama vlastitih proizvoda, a ogromna većina ih je navela da ih ili nema ili ima za mjesec dana.
Na ovu anketu odgovarali su predstavnici firmi koje se bave brojnim djelatnostima, kao što su metaloprerađivačka, prehrambena, drvna, tekstilna i kožarsko-obućarska i tako dalje.
Šiju maske dok ne prođe pandemija
Ministar privrede i preduzetništva RS Vjekoslav Petričević izjavio je juče tokom posjete tekstilnim preduzećima u Gradišci koja se trenutno bave proizvodnjom zaštitne opreme da će njihove aktivnosti iz perioda prije epidemije biti nastavljene kada se situacija na tržištu normalizuje, a da će neke od njih nastaviti da šiju zaštitne maske.
On je naveo da je cilj posjete preduzeću “Mardi”, kompaniji “Gončin” i postrojenju preduzeća “Hakadeš”, upoznavanje o djelatnostima ovih kompanija s obzirom na to da je zbog trenutne situacije uzrokovane virusom korona došlo do preorijentisanja njihove proizvodnje shodno potrebama tržišta i velikoj potražnji za zaštitnim maskama.
“Firma ‘Mardi’ se preusmjerila na proizvodnju zaštitnih maski i tržište je našla u Njemačkoj”, rekao je ministar. Nezavisne novine